Šefovi država ili vlada 15 članica Europske unije i 10 kandidata za EU potpisali su jučer na drevnoj atenskoj Agori sporazum kojim će se EU 1. svibnja 2004. proširiti na 25 zemalja.
U "Atenskoj izjavi", koju je pročitao grčki premijer Kostas Simitis, ističe se da su tim činom "završena stoljeća sukoba i prevladane podjele na našemu kontinentu".
- Spremni smo produbiti veze i graditi mostove suradnje sa susjedima, te s njima podijeliti naše vrijednosti - dodao je. Osam bivših komunističkih zemalja - Češka, Estonija, Letonija, Litva, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija - te dva sredozemna otoka - sićušna Malta i podijeljeni Cipar - gospodarski su manje razvijeni od europskoga prosjeka i pridonijet će produbljivanju podjela unutar EU. Kako devet od 10 budućih članica (osim Poljske) pripada skupini malih država, tako će se i utjecaj malih u EU povećati.
One će danas na Europskoj konferenciji, neformalnome summitu EU na kojemu će sudjelovati državnici iz ukupno 39 europskih zemalja, uključujući hrvatskoga premijera Ivicu Račana i ministra vanjskih poslova Tonina Piculu, zahtijevati da im se u budućemu Ustavu EU zajamči jednakopravnost s velikima i odbijaju da se sadašnja polugodišnja rotacija na mjestu predsjednika Europskoga vijeća zamijeni novom ustanovom predsjednika EU.
Slažu se, međutim, da EU dobije ministra vanjskih poslova.
Valery Giscard d"Estaing, predsjednik Europske konvencije, jučer je od čelnika EU zatražio da se dogovore i o ostalim spornim točkama: veličini i sastavu Europskoga povjerenstva nakon proširenja, načinu imenovanja i ovlasti njegova predsjednika i budućega vanjskoposlovnoga ministra, te o mogućoj uspostavi novoga tijela u kojemu bi predstavnici nacionalnih parlamenata i Europskoga parlamenta nastavili predlagati buduće nužne prilagodbe europskih ustanova.
Grčki premijer Kostas Simitis ipak je istaknuo da "jasna većina" želi snažnije Povjerenstvo kao ključnu ustanovu EU, utjecajniji Parlament i pojednostavljenje postojećih ustroja.
U Atenu je doputovao i glavni tajnik UN-a Kofi Annan, koji se s europskim državnicima nastoji dogovoriti o zajedničkom stavu o budućoj ulozi UN-a u Iraku. Bila bi to osnova za pokušaj pokretanja razgovora s Washingtonom.
Britanski premijer Tony Blair izjavio je nakon 25-minutnoga razgovora s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom da su dosadašnje podjele prevladane i da se može očekivati poziv EU na "važnu" ili "ključnu" ulogu UN-a u poslijeratnoj izgradnji Iraka.
Stojen de Prato