Euroskeptici: „Povisit će se cijene roba i povećat će se porezi“

Izazovi – Povećanje cijena percepcija je koja se najčešće povezuje s uvođenjem eura. Čak 90% Europljana smatra kako su tada cijene porasle. No, službena statistika pokazuje da je inflacija, koja detektira povećanje cijena, u eurozoni 2002., kada je uveden euro, bila 2,3%. Zbog uvođenja eura ukupno povećanje cijena iznosilo je svega 0,2 do 0,3%. Razlozi poskupljenja bili su trgovci, odnosno vlasnici trgovina koji su iskoristili uvođenje eura i digli cijene jednostavnim zaokruživanjem cifri. Pojedine zemlje (Austrija, Grčka, Portugal) uvele su obvezu dvojnog iskazivanja cijena prije i nakon uvođenja eura, što je utjecalo na nizak rast cijena.

Iako je članicama EU prepuštena potpuna kontrola u vođenju porezne politike, države su dužne postići određenu razinu porezne harmonizacije. Konkretno, preporučena stopa PDV-a je od 15 do 25%, države mogu primjenjivati jednu ili dvije snižene stope koje ne smiju biti niže od 5%. Nulta stopa PDV-a za kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala i knjige se ukida i na te proizvode morat će se naplaćivati barem 5%. Rješenje za taj korak je spuštanje poreza u nekim drugim robama bitnim za građane (meso, dječja hrana i potrepštine itd.). 

Prednosti – Ulaskom na konkurentno tržište bez granica hrvatski građani imat će širi izbor kvalitete i cijene roba i usluga. Konkurencija smanjuje, a ne povećava cijene. Cijena hrane u Hrvatskoj danas na razini je cijena u Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, no daleko smo skuplji od svih „novih“ članica koje su ušle 2004. i 2007. Iako će ulaskom u EU Hrvatska ukinuti nultu stopu PDV-a uz obvezu podizanja poreza za cigarete, energente i građevinsko zemljište, ispregovarana je odgoda većih trošarina za cigarete do kraja 2017. te poreza za građevinsko zemljište do kraja 2014. Za građane koji ulaze u sustav PDV-a osnovica unutar koje ne moraju plaćati PDV povećana je na 35.000 eura. Ukidanje nulte stope PDV-a, uvođenje oporezivanja zemljišta i veće trošarine za cigarete djeluju i pozitivno: trebali bi povećati prihode proračuna, koji bi se većim sredstvima mogli usmjeriti na socijalno osjetljive kategorije građana.