Na Vindonovoj farmi purana u Slavonskom Kobašu na području općine Oriovac proteklih je dana eutanazirano čak 19.325 tovnih purana kao posljedica pojave ptičje gripe. Nakon prvih uginuća i potvrde visokopatogenog virusa influence ptica H5N1, nije, naime, bilo druge nego eutanazirati baš svu perad koja je bila u osam objekata farme kako bi se obavila potpuna dezinfekcija objekata te se sve što prije ponovo stavilo u funkciju.
Iz Ministarstva poljoprivrede doznajemo kako je na farmi bilo 100 uginuća, a ostala je perad eutanazirana. Još se ne zna kako je bolest ušla na farmu, s obzirom na to da u blizini nije potvrđen nijedan slučaj ptičje gripe kod divljih ptica, a ni domaće peradi, pa je u tijeku epidemiološki izvid. Zna li se da u vrijeme Božića na blagdanskim stolovima Hrvata završi oko 130.000 purica, od kojih je, kako neslužbeno doznajemo, oko 80% s Vindonovih farmi, nestašica se, osim velike ekonomske štete koju je pretrpio Vindon, ne bi trebala osjetiti.
Podsjetimo, to je bio prvi slučaj ptičje gripe u ovoj godini kod domaće peradi u Hrvatskoj. Posljednji slučaj prije toga dogodio se u svibnju kod divljih ptica, u dvije crvenokljune čigre, nađene uginule na području Zagrebačke županije (jezero Siromaja), a također je u pitanju bio H5N1. Kako bilo, situacija s ptičjom gripom pod kontrolom je i nije bilo novih slučajeva, kažu u resornom ministarstvu, kao i situacija na Vindonovoj farmi, naglašavaju.
VIDEO Vindonova farma purana na kojoj je otkrivena ptičja gripa
U Hrvatskoj je na snazi Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica kojom se propisuje obvezno držanje peradi u ograđenim prostorima na način da je onemogućen svaki kontakt s divljim pticama te ostale mjere čija je svrha sprječavanje pojave vrlo zarazne virusne bolesti peradi i drugih ptica koju uzrokuje tip A virusa influence. Može se manifestirati na različite načine, ovisno uglavnom o sposobnosti virusa da uzrokuju bolesti (patogenost) i na pogođene vrste.
Od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i purani, a u pataka i gusaka razviju se blagi simptomi bolesti. Divlje ptice koje žive uz vodu, poglavito divlje patke, prirodno su otporne na bolest i ne pokazuju kliničke znakove oboljenja te su stoga spremnik virusa i glavna opasnost za širenje bolesti na domaću perad.
VEZANI ČLANCI:
Prema posljednjim dostupnim podacima za EU, od 1. listopada prošle godine do 30. rujna ove ukupno je u državama članicama registrirano 868 pojava bolesti ptičje gripe, kojom je obuhvaćeno nešto više od 15 milijuna peradi. Najveći udio od 26% pojava odnosi se na patke i guske, slijede pilići s 23%, nesilice s oko 19% te pure s oko 13%. Najviše pojava opasnog virusa zabilježeno je u Francuskoj, Mađarskoj i Poljskoj.
Znamo mi da buduca Nizozemska firma koja bude posjedovala pola Slavonije, bude uvela gmo usjeve, monsantove herbicide (Roundup) nakon kojih ostaje spaljena zemlja i nikad BAS NIKAD nece imati problema sa zarazama.