američko sveučilište

Eva Goluža, paraolimpijka: Kako sam se upisala na Harvard

Eva Goluža
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Eva Goluža
Foto: Igor Soban/PIXSELL
Svečani doček paraolimpijaca nakon povratka s do sada najuspješnijih Igara
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Katarina Kitarović
23.05.2019.
u 12:45
U Hrvatskoj sam mogla birati – ili upisati redovni studij i neprestano izostajati zbog sporta koji volim ili otići u Ameriku u kojoj takvog izbora nema. Štoviše potiču me da nastavim nizati sportske uspjehe
Pogledaj originalni članak

U žutoj majici s koje se koči natpis “Tko je na vratima” među tisuću maturanata na jučerašnjoj proslavi norijade, put s glavnog zagrebačkog trga do Bundeka, prolazila je i zagrebačka maturantica Eva Goluža, hrvatska slabovidna skijašica koja nas je lani predstavljala na otvaranju Paraolimpijskih igara u Pyeongchangu.

 

Među jedan posto najboljih

Natpis za koji se odlučio cijeli Evin razred, u povorci završnice srednjoškolskog školovanja, interna je fora – pitanje koje su si međusobno za trajanja nastave postavljali poučeni strogim školski pravilom. Naime, na vratima njihove zagrebačke Gimnazije i ekonomske škole Benedikta Kotruljevića redovito se nalazila lista s popisom imena učenika koji nisu odradili zadatke i obveze u danu. Iz škole im nije bilo izlaza dok svoje obveze nisu ispunili.

Norijada je za 18-godišnjakinju posve neopterećena – Eva je naime zagrebačka maturantica koja se već upisala na prestižno američko sveučilište Harvard iako ispiti državne mature kojima gimnazijalci u Hrvatskoj i službeno završavaju srednjoškolsko obrazovanje tek trebaju uslijediti.

Foto: Igor Soban/PIXSELL
Eva Goluža s hrvatskim timom nakon povratka reprezentacije s XII. Zimskih paraolimpijskih igara u Pyeongchangu

Ove školske godine ulaznicu za Harvard dobila je i Katarina Kitarović, kći predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Štoviše, te dvije maturantice koje će se tek upoznati, vrlo vjerojatno već ovog vikenda, na ispitu prijave za američko sveučilište, ostvarile su izuzetan rezultat – obje su ga riješile tako da su ih rezultati svrstali u jedan posto najboljih na svijetu.

– Nisam sanjala ni ciljala Harvard. Prvi motiv bio je osamostaliti se. Skijanje kojim se bavim naučilo me putovanju, i znala sam da studij i školovanje želim nastaviti u inozemstvu. Prije svega zbog mogućnosti i novih iskustva. Upravo zbog te odluke upisala sam pripreme u “Zoni znanja”, zagrebačkoj školi koja priprema učenike za studij u inozemstvu. U toj su me školi procijenili kao dobrog kandidata za “Ivy league” sveučilišta, a ja sam na to rekla: idemo pokušati – kaže mlada Eva Goluža, inače kći Trpimira Goluže, donedavnog predsjednika Hrvatske liječničke komore.

– Škola mi je oduvijek bila važna, a sport, točnije skijanje, moja je ljubav. U Hrvatskoj sam imala opciju upisati studij, i to kao izvanredni student, jer redovito pohađanje fakulteta uz sportske aktivnosti kod nas nije moguće, niti se na našim fakultetima potiče. To je bio moj motiv s kojim sam krenula u inozemstvo tražiti svoju priliku. Svjesna sam da zbog treninga moram izostajati s predavanja, ali isto tako tražila sam studij koji će me poticati, u kojem imam mogućnosti birati aktivnosti, uključiti se u programe koji me interesiraju i studij koji ima dobar skijaški tim. Sve to pronašla sam na Harvardu – kaže Eva.

A put do toga cilja nije bio lak. I nema apsolutno nikakve veze s činjenicom čija je kći.

– Za S.A.T. ispite, koji su zapravo matura za američke učenike, počela sam se pripremati još prošle godine, intenzivno sam učila pet mjeseci. Propustila sam brojna razredna druženja, ljetovanje mi je trajalo svega tri dana, ali nisam odustala. To moji prijatelji u razredu znaju, i ponosni su na mene. Znaju koliko sam se trudila i koliko vremena sam uložila da bih se upisala na Harvard – kaže Eva Goluža, koja je svoje srednjoškolsko obrazovanje zaključila odličnim uspjehom na kraju svakog razreda. Ispitu američke mature pristupila je prošle godine, utoliko je bilo teže jer se sastoji od obveznih i izbornih dijelova. Obvezni dio ispita sadrži matematiku i engleski jezik, a Eva je morala učiti gradivo matematike unaprijed – onaj koji uče učenici u četvrtom razredu.

– Veliku zahvalnost dugujem ravnateljici Gimnazije Benedikta Kotruljevića prof. Nadi Morić i profesorima, pogotovo profesorici matematike Vinki Filak, koji su prepoznali moje potencijale i omogućile mi da ih potpuno razvijem. Možete li vjerovati da u Hrvatskoj postoji škola i profesori koji su, pro bono, spremni cijelo ljeto raditi sa zainteresiranim učenicima i spremati ih za zahtjevne međunarodne ispite? – kaže Eva.

– I matematika i engleski jezik na američkoj maturi sastoje se od dva dijela ispita. Matematika ima 25 zadataka koji se rješavaju bez kalkulatora i 38 zadataka u kojima se kalkulator smije koristiti. Za taj ispit na raspolaganju je sat i 20 minuta, što je manje vremena nego na našoj maturi. Neki od tih zadatak su jasni – dovoljno ih je pogledati da znate rješenje, a moram li ih usporediti sa zadacima na našoj maturi, onda su oni nešto lakši nego zadaci više razine. Engleski jezik posve je drugačiji od naše mature, možemo ga staviti u odnos polaganja našeg hrvatskog. I dok se kod nas traže činjenice, taj se ispit rješava na temelju polaznog teksta. Težak je utoliko jer su pitanja dvosmislena, a odgovori višestruki. Taj ispit nije jednostavan ni izvornim govornicima – kaže. Da bi upisala Harvard, uz dva obvezna predmeta morala je birati i izborne predmete koje želi polagati. Na Evinoj listi izbornih bila je američka povijest, francuski jezik i napredna matematika.

– Napredna matematika znatno je teža od naših ispita matematike na maturi. Uključuje vjerojatnosti i matrice – gradiva koja mi u srednjoj školi ne učimo. Birala sam taj predmet jer volim matematiku i jer već sada razmišljam da je i izaberem kao svoj smjer na sveučilištu. Prilikom prijave piše se i jedan esej koji dobivaju svi fakulteti koje učenik prijavljuje, a svaki fakultet zasebno traži i dodatne eseje koje je potrebno napisati. Esej je na zadanu temu, postavlja se teza, nema iznošenja vlastitog mišljenja, a temu je potrebno staviti u kontekst ili usporediti s nekim aktualnim primjerom – kaže Goluža.

Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Katarina Kitarović
Katarina Kitarović

Iako će svoj smjer na Harvardu birati tek na drugoj godini budući da je riječ o multidisciplinarnom sveučilištu, zasad razmišlja o primjenjivoj matematici i ekonomiji. Obveza svakog studenta na Harvardu je sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima: sport, umjetnost, društveno koristan i humanitarni rad, a Eva Kaže, neće se u prvoj godini preopteretiti slobodnim aktivnosti – birat će najviše dva kluba budući da planira nastaviti s intenzivnim treninzima skijanja.

– U Bostonu sam se već upoznala s trenerom skijanja, s kojima sam razgovarala o planu priprema, kalendaru natjecanja, ali i transportu opreme iz Europe u SAD. U terminima sveučilišnih praznika planiram voziti utrke i u Europi – kaže ova naša uspješna paraolimpijska skijašica.

Prije odlaska mora na maturu

No prije odlaska u Ameriku, ona će baš kao i Katarina Kitarović na ispit državne mature. Polagat će obvezne predmete.

– Nije me strah mature – kaže. Na pitanje što bi promijenila u našem sustavu školstva, odgovara – mogućnosti. – Da me se pita, školski bi sat trajao dulje od 45 minuta. Cijelo nas se školovanje uči na tu satnicu, a onda se na državnoj maturi očekuje da na važnim ispitima održimo koncentraciju koja i te kako premašuje jedan školski sat. U Americi učenici imaju predmete koji se dijele na redovne i napredne te mogućnost da se uključite na napredni sat predmeta koji vas zanima, što mi nemamo – kaže Goluža.

Zbog uspjeha na ispitima prilikom prijave, kao i sportskih rezultata, dobila je stipendiju za cijelo svoje školovanje. To znači da će za studija odraditi određen broj sati kako bi se, po američkom principu, osjećala da je stipendiju i zaradila – radit će u knjižnici ili na kampusu baš kao i svi ostali studenti Harvarda.

Vratit ću se u Hrvatsku bude li se cijenilo znanje

Eva Goluža srednjoškolsko obrazovanje započela je u Gimnaziji Tituša Brezovačkog, a nakon drugog razreda, kao odlična učenica prebacila se u Gimnaziju i ekonomsku školu Benedikta Kotruljevića u kojoj je završila treći i četvrti razred.

– Zbog skijanja sam jako puno izostajala s nastave, a za to u “Titušu” nisu imali razumijevanja, to je i jedini razlog zbog kojeg sam promijenila školu – kaže Eva i dodaje da je oduvijek željela biti redovna učenica i sportašica. Tijekom srednje škole ljeti je odlazila u inozemstvo u brojne kampove u kojima je učila engleski i francuski jezik. Lani je dobila i nagradu “Harvard prize book award” koja ju je, kaže, dodatno motivirala da se prijavi na studij. Riječ je o nagradi koju svake godine najboljim srednjoškolcima dodjeljuje Harvard club of Croatia koji čine bivši studenti Harvarda iz Hrvatske. Kako kaže Eva, odlazak iz Hrvatske na studij u Ameriku ne znači da Hrvatsku napušta zauvijek. – Želim steći vrhunsko znanje i potrebno iskustvo u inozemstvu. Povratak u Hrvatsku jedna je od opcija koja ovisi o tome koliko će se u našem društvu cijeniti znanje i sposobnost. Bude li me Hrvatska trebala i poštovala, imat će me – kaže ova maturantica.

Maturanti u Rijeci slave kraj srednjoškolskog obrazovanja

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 23

GA
GandalfovBrat
15:00 23.05.2019.

sjevernoamerička sveučilišta su trenutno leglo postmodernističkih ekstremista i lijevih regresivaca gdje se diskriminiraju bijelci (domaći) i azijati (koreanci i japanci). baš na harvardu su uveli kvotu koliko smije bit studenata azijskog porijekla jer likovi su najbolji učenici i radnici pa ugrabe sva mjesta crnim i smeđima koje oni najviše žele. upravo se tuže zbog toga

Avatar Pravedni tetrijeb
Pravedni tetrijeb
16:00 23.05.2019.

Cura se upisala bez preporuka iz Brisela i NATOa kakve su inače dostupne svim građanima Hrvatske

IN
ima_nešto
13:14 23.05.2019.

"Elitna sveučilišta" imaju u svom programu aktivno uspostavljanje veza sa vodećim političarima u svim zemljama svijeta. Na taj način se želi i povećati utjecaj na te zemlje. Djeca političara imaju čak i veće šanse dobiti mjesto na jednom takvom sveučilištu nego djeca bogatih. Jer dugotrajno gledano, više novca nagomila jedna država preko veza s drugim državama nego kad neki bogataš sufinancira sveučilište. Nemojte se začuditi ako se borbeni zrakoplovi ne kupe u SAD.