U Hrvatskoj je, prema posljednjem popisu stanovništva, 27,4 posto stanovnika starijih od 19 godina koji imaju završenu tek osnovnu školu ili čak ni to. Podaci su to iz posljednjeg popisa stanovništva koji je održan 2011. godine.
Institut sinergije znanosti i društva analizirao je te podatke i izradio mape rasprostranjenosti stanovnika s pojedinim stupnjevima obrazovanja u hrvatskim regijama. Mape možete pogledati u našoj galeriji i na stranicama ISZD-a, a na interaktivnoj mapi možete micanjem miša preko općina i gradova promatrati njihovu obrazovnu strukturu i unutar dobnih grupa stanovnika.
Najviše sa SSS-om
Podaci pokazuju da je srednjoškolsko obrazovanje jedini obrazovni stupanj relativno ravnomjerno raspoređen po Hrvatskoj, što je i očekivano jer najveći dio građana ima upravo ovaj stupanj obrazovanja.
U Hrvatskoj je 54,8 posto stanovništva starijeg od 19 godina sa završenom srednjom školom.
Tri se hrvatske županije – Istra, Primorje i Grad Zagreb – od ostalih razlikuju po znatno višim udjelima visokoobrazovanih i manjem broju niže obrazovanih starijih od 19 godina.
Koliko je trenutačnih 18,4% visokoobrazovanih neravnomjerno raspoređeno, uviđamo na primjeru nekih dijelova Ličko-senjske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, čija neka područja visokoobrazovani stanovnici uopće ne nastanjuju, objasnila je dr. Dunja Potočnik koja je radila na analizi.
Doktorati u Zagrebu, Istri i Primorju
Kaže kako se najdramatičnija razlika u prebivalištima građana određenog obrazovanja pokazuje u slučaju osoba s doktoratom, koje najvećim dijelom žive u Gradu Zagrebu, Istri i Primorju te priobalnom dijelu uzduž cijele linije Hrvatske, uz nekoliko izdvojenih područja na sjeveru i istoku Hrvatske.
Problem je, smatra dr. Potočnik, da ovako izražajne razlike u obrazovnim resursima hrvatskih regija neupitno utječu i na trenutačnu i na buduću gospodarsku situaciju, posebice kada se uzme u obzir da se može očekivati daljnja depopulacija udaljenih i ruralnih krajeva i odlazak (ili nevraćanje nakon završetka studija) visokoobrazovanog stanovništva.
– No, to nije jedini problem s kojim se Hrvatska suočava kada je o obrazovnoj strukturi riječ. Već dulje vrijeme upućeni smo u rezultate PISA istraživanja koji periodički testira primijenjeno znanje („pismenost“) 15-godišnjaka u zemljama OECD-a i po kojima su mladi Hrvati pri dnu ljestvice po matematičkoj i čitalačkoj pismenosti. Ovakva situacija ne pruža perspektive razvoja kojim bi Hrvatska stekla komparativne prednosti pred drugim europskim zemljama, za kojima znatno zaostaje po broju visokoobrazovanih. Trenutačno je europski prosjek 30%, a do 2020. planira se postizanje rezultata 40% visokoobrazovanih na europskoj razini, upozorava dr. Potočnik.
Treba uzeti u obzir kako je kod nas prisutna i inflacija diploma iz humanističkih i društvenih smjerova, na kojima je broj upisanih studenata u posljednjih desetak godina porastao za oko 80%, dok su se druge discipline kretale u okviru minus 20 do plus 20 posto.
– S obzirom na karakter hrvatske privrede, ne smije se izgubiti iz vida da su apsorpcijske sposobnosti tržišta za visokoobrazovanima relativno niske u sadašnjem trenutku, a da s druge strane nedostaje kvalitetnog kadra srednje stručne spreme u području obrta. Stoga, ako želimo društvo boljih šansi i ekonomskog rasta, potrebne su dublje strukturne promjene koje će dovesti do kvalitetnijeg obrazovanja i boljih obrazovnih šansi za sve te ujednačene ponude obrazovnog sustava i potreba tržišta rada – zaključuje dr. Potočnik.
>>Ideje koje bi u 2014. mogle promijeniti Hrvatsku bude li vlast dovoljno hrabra
Zato ćemo tek sada donijeti konačni sud: lijepo je mahati stečenom diplomom ali ta ista diploma mora biti potvrđena u praksi u suprotnom ona -malo ili nimalo ne vrijedi!