Udruga Franak objavila je brošuru Austrijske središnje banke iz 2006. godine, prevedenu na hrvatski jezik, u kojoj se upozoravalo, kako tvrde iz Udruge, na "toksične elemente" kredita u švicarskim francima.
"Kao odgovor na jučerašnju izjavu da je guverner Vujčić upozoravao i tome slično, dostavljamo vam letak Austrijske središnje banke iz 2006 godine. Oni nisu poput tada viceguvernera Vujčića jednokratno izjavili nešto, negdje na način da potencijalni korisnik kredita to ne može to čuti ili razumjeti, već su tiskali brošuru koja je bila dostupna svima i upozoravala na toksične elemente ovakvih proizvoda", stoji u priopćenju Udruge Franak (letak Austrijske središnje banke možete vidjeti ispod teksta).
Traže hitan sastanak u HNB-u
Iz Udruge dodaju da Vladi i Saboru ostavljaju na procjenu je li i HNB bio "u obvezi ili u mogućnosti na ovakav ili sličan način zaštititi svoje građane" koji su joj vjerovali kao instituciji. Nadaju se da će se i HNB uključiti u procese rješavanja problema građana zaduženih s valutnom klauzulom u švicarskim francima te prihvatiti sastanak s predstavnicima Udruge koji će im pokušati pojasniti "korištenje devizne klauzule CHF u kreditima".
U dopisu guverneru Vujčiću, uz sastanak, zatražili su i da im hitno dostave "stanje obveza i potraživanja banaka u RH vezano za CHF po godinama 2003 do 2014. pojedinačno po bankama ili kumulativno za cijeli bankarski sustav kao i podrijetlo tih obveza". Mole da sastanku, za koji predlažu da se održi već sutra, nazoče i predstavnici Ministarstva financija, kabineta premijera te sudske vlasti.
Nastavljaju s mobilizacijom članstva
Najavili su da će i nakon jučerašnjeg "konstruktivnog sastanka s premijerom Zoranom Milanovićem i ministrom financija Borisom Lalovcem" nastaviti s mobilizacijom članstva udruge. "I dalje prikupljamo podatke građana i nastavljamo s organizacijom zainteresiranih za sudjelovanje u javnim akcijama Udruge te ćemo biti u pripravnosti kako bismo pravovremeno djelovali u ostvarivanju svojih zahtjeva na kojima i dalje čvrsto ustrajemo", pišu iz Udruge.
Smatraju da Milanović i Lalovac "razumiju kako CHF nije bila u funkciji zaštite od rizika, već u funkciji špekuliranja na tržištu radi kreiranja ekstraprofita što potvrđuju domaće i međunarodne presude".
>>Bohaček: Nijedna zemlja na svijetu nije razmišljala o zamrzavanju tečaja
>>Matić i Đakić 'zakačili' se oko branitelja. Jandroković i Milanović oko Kolinde
>>Udruga Franak: Sutra ćemo donijeti odluku o mogućem prosvjedu
>>Lalovac nakon sastanka s Udrugom Franak poručio bankama: Slobodno idite na Ustavni sud
Povijest deviznih kredita u Austriji počinje sredinom 90-ih: devizni kredit, do tada instrument financiranja za osobe s prihodima u stranoj valuti, sada je odjednom postao zanimljivim za prosječnog građanina.To se dogodilo prvenstveno zbog niže kamatne stope na kredite u švicarskim francima i japanski jenima i niskih, u to vrijeme ,valutnih tečajeva. Kako je počela Velika recesija, financijska nadzorna agencija ,zabranila je devizne kredite, tako da su oni do danas reducirani za oko 45%. U Austriji i danas postoji još 154 000 kućanstava koja imaju takve kredite u ukupnom iznosu od oko 30 milijardi €.