Snažna detonacija, koja se u nedjeljno poslijepodne čula na širem području Zagreba, dobrano je uplašila građane. Mnogi u strahu zvali policiju da bi saznali da su opet, po tko zna koji put, Migovi 21 Hrvatske vojske probili su zvučni zid. Najavljeno, ali u nedjelju. Ljutnja je u međuvremenu splasnula, no ostalo je pitanje – što je uopće zvučni zid i kako se on uopće probija? I zašto je to toliko glasno?
Zvučni zid, piše u online enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, aerodinamička je pojava koja nastaje pri dosezanju brzine zvuka neke letjelice ili drugoga objekta.
Premda se zrak pri malim brzinama strujanja smatra nestišljivim fluidom, pri većim brzinama postaje stišljiv. Tako zrakoplov u letu stvara poremećaj tlaka okolnoga zraka, koji se pri manjim brzinama strujanja nalazi neznatno ispred zrakoplova. Kada zrakoplov dosegne brzinu zvuka – ovisno o temperaturi to bude negdje između 1152 i 1224 kilometara na sat – stvara se poremećaj tlaka neposredno pred zrakoplovom.
Otpor znatno poraste pa nastaju udarni valovi koje promatrači na tlu doživljavaju kao prasak, odnosno probijanje zvučnoga zida.
Razvojem zrakoplova vršne su se brzine približavale brzini zvuka pa je postao očit razoran utjecaj udarnih valova, jer su neki zrakoplovi bili znatno oštećeni pri letu u tom području brzina. Zbog toga se dugo vjerovalo da zrakoplov ne može nadmašiti brzinu zvuka.
Ipak, nakon Drugog svjetskog rata američki su inženjeri, primjenjujući rezultate njemačkih istraživanja, konstruirali raketni zrakoplov X-1, kojim je 1947. pilot Charles Elwood "Chuck" Yeager prvi probio zvučni zid. Poslije su i neki putnički zrakoplovi, poput francuskog Concordea te ruskog Tu-144, letjeli brzinom većom od brzine zvuka.
Najbrže je dosad letio NASA-in pokusni zrakoplov X-43 koji je dosegao brzinu devet puta veću od brzine zvuka, a najbrži zrakoplov u upotrebi je ruski MiG-31. Najveća nadzvučna letjelica svih vremena je strateški bombarder Tupoljev Tu-160 koji je još uvijek u upotrebi.
>> Glasan prasak čuo se od Zagreba i Velike Gorice pa sve do Siska: Migovi 21 probili zvučni zid!
Ovo ne samo da je povrsno nego i dobrim delom netacno.Kao prvo "zrak" nije nestosljiv fluid pre svega jer je gas a ne tecnost.Drugo prasak nastaje zbog pojave koja se zove doplerov efekat tj.kada se avion krece ogromnom brzinom (bliskom brzini zvuka) on bukvalno pocinje da sustize zvuk koji sam proizvodi, ako se zvuk inace mehanicki talas prikaze u obliku koncentricni kruznica deo kruznica koji se nalazi ispred aviona pocinje da se zgusnjava sto se svakako ogleda u promeni pritiska jer je razlika pritiska ono sto omogucava pronosenje zvuka kroz atmosferu , zbog porasta pritiska ispred avion i dolazi do formiranja onog "konusa" od vodene pare jer dolazi do prezasicenja.Sto se avion brze krece to je taj konus uzi.Posmatrac na zemlji cuje zvuk aviona tek kada ga "dotakne" zid tog konusa koji pretstavlja mehanicku deformaciju.Kada se krece brzinom zvuka taj konus je dovoljno uzak da do posmatraca dodje tek kada je avion vec prosao pa se cini da zvuk kasni za avionom.Oni koji se nalaze ispred avion ga nece ni cuti jer on bukvalno bezi ispred svog zvuka.Trece brzina zvuka zavisi od fizicke velicine koja se zove "virtualna temperatura" , ne temperature vazduha.