Ruski predsjednik Vladimir Putin ponovno je podigao ulog u sukobu s Ukrajinom, najavivši moguće napade na "središta donošenja odluka" u Kijevu kao odgovor na ukrajinske napade dugometnim projektilima zapadne proizvodnje na ruski teritorij. Ova retorika dolazi u trenutku kada se ruska i ukrajinska vojska sve više oslanjaju na sofisticirana oružja, što dodatno pojačava napetosti u regiji i potencijalno ugrožava globalnu sigurnost.
Putin je ovu najavu iznio na sastanku sigurnosnog saveza bivših sovjetskih zemalja u Kazahstanu, istaknuvši kako ruski hipersonični projektil Orešnik, prvi put testiran u borbenim uvjetima prošlog tjedna, može probiti ukrajinsku protuzračnu obranu. "Naravno, odgovorit ćemo na udare koji se izvode na ruskom teritoriju projektilima dugog dometa zapadne proizvodnje", rekao je Putin.
Orešnik, opisivan kao nezaustavljiv projektil srednjeg dometa, prvi je put ispaljen na grad Dnjipro 21. studenoga. Putin je naglasio kako će daljnji ciljevi na ukrajinskom teritoriju uključivati vojne objekte, obrambene i industrijske tvrtke te moguće udare na ključna zapovjedna mjesta u Kijevu.
Kako bismo bolje razumjeli implikacije ove prijetnje, razgovarali smo s vojnim analitičarem Marinkom Ogorcem. – Ovo je vrlo konkretna prijetnja. Još bitnije je da on tu prijetnju može ostvariti. Orešnik bi mogao pogoditi zapovjedna mjesta kao što su Glavni stožer ukrajinskih snaga, obavještajna služba ili zapovjedna mjesta specijalnih snaga. Iako je malo vjerojatno da bi ciljao Volodimira Zelenskog, ni to nije isključeno. No, pitanje je što bi time zapravo postigao – rekao je Ogorec.
Ova prijetnja otvara niz pitanja. "On to može napraviti, ali što bi se time dobilo, vrlo je upitno. Ukrajinsko čelništvo bilo bi obezglavljeno, a tko bi tada ostao za pregovore? S jedne strane se otvara cijeli niz problema koji bi iz toga mogao nastati", kazao je. "Ovo je ostvariva prijetnja, ali, ponavljam, mislim da ni Putin ne zna što bi se time dobilo. Mislim da ne zna koja bi bila posljedica jednog takvog napada."
Na pitanje o ulozi SAD-a u ukrajinskom ratu, Ogorec je rekao da administracija predsjednika Joea Bidena pokušava realizirati sve obećane isporuke oružja Ukrajini prije promjene vlasti u Washingtonu. Jer situacija u Ukrajini, smatra vojni stručnjak, vjerojatno neće biti ista kada Donald Trump dođe na vlast. "Jedno su Putinove deklarativne izjave, a drugo je što će se događati. Koliko sam shvatio, Trump traži da se sukob zamrzne na postignutim linijama. Kada počnu ozbiljni pregovori da dođe do smirivanja, onda će vjerojatno Putin tada velikodušno reći da on prihvaća da se tako nešto ostvari", zaključio je Ogorec.
FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Ako doista posegne za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije
Ogorec, pa ovo je od jučer. Znači Večernjak to prepisuje sa danom zakašnjenja. Dakle po tko zna koji put. Taj Orešnik je tipična balistička raketa sa više bojevih glava. Ono što smo mogli vidjeti 6×6. Nikakve novine u toj raketi nama. Pošto je u jednom trenutku bila na visina od 124km i tamo se zadržala 3 minute, jasno da je mogla postići tu brzinu od spominjanih 11.000km/h. Takav tip raketa na tim visinama može postoći brzinu i preko 18.000km/h ako je dulje u tom dijelu atmosfere (Termosfera), već u Mezosferi ta brzina se smanjuje i ne može biti viša od 12.000km/h. Još niše u Stratosferi max. brzina opada i na granici sa Troposferom u kojoj lete putnički avioni ne može biti veća od 7000km/h. Kod visine od 3km radi se o max. 2,5 maha iliti 2800km/h. I upravo na toj visini raketa noisač Orešnik izbacije 6×6 glava okomito na zemlju (opet tipična balistička putanja( koje udaraju o tlo brzonom oko 2,5Mh. Lako izmjerivo po niskoj oblačnosti od 500m. Dakle tipična balsitička raketa koje je oboriva već na 12.000m visine. Ništa nova.