Evo koliko Hrvata misli da je Zemlja ravna ploča i gdje ih je najviše

Da je Zemlja ravna ploča u Hrvatskoj smatra 5,4 posto građana, dok njih 6 posto nije sigurno kojeg je oblika. Tri posto građana na to pitanje nisu željeli odgovoriti ili su se izjasnili da ne znaju. U Hrvatskoj, dakle, 85,6 posto ljudi smatra da je Zemlja okrugla. Pokazalo je to istraživanje provedeno za RTL Danas. 

"Ravnozemljaša" je više među ženama (5,8 posto), starijoj populaciji (iznad 60 godina 7 posto populacije) te slabije obrazovanima (8,8 posto u populacijom s osnovnom školom). Češće žive su u naseljima s manje od 1000 stanovnika, a nešto više od prosjeka žive na zagrebačkom području (6,8 posto), u Slavoniji (5,8 posto) i Dalmaciji (5,7 posto).

Svaki deseti Hrvat smatra pak da čovjek nije bio na Mjesecu već da se radi o propagandi Amerikanaca (ne vjeruje 9,7 posto). Svega dvije trećine, odnosno 67,2 posto vjeruje da je čovjek bio na Mjesecu, dok ostalih 23 posto nisu sigurni ili ne znaju je li čovjek hodao po Mjesecu.

Žene su sumnjičavije (9,9 posto), stariji (14 posto), slabije obrazovani (18,8 posto), oni iz manjih naselja (16,1 posto) a gledano po regijama prednjače u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj (13,8 posto).

Građani su ispitani i o cjepivu protiv koronavirusa. Gotovo jedna trećina hrvatskih građana smatra da je ono štetno i/ili nepotrebno (32,2 posto). Ne slaže se s tim 41,3 posto. 

Veći udio protivnika cjepiva (općenito, kao i protiv COVID-19) je među muškom populacijom (33,8 posto), mlađima od 30 godina (39,1 posto), slabije obrazovanim građanima (38,3 posto) , a uvjerljivo najčešće u Dalmaciji čak 42,6 posto. Svaki četvrti hrvatski građanin smatra da je svako cjepivo opasno osobito za djecu (25,6 posto).

Da se 5G mreža razvija za kontrolu ljudi putem čipova ne smatra nešto više od pola punoljetnog stanovništva (52,6 posto). Ali 17,0 posto misli upravo tako. Mladi su oni koji najčešće nemaju sumnju u kontrolu ljudi putem 5G mreže i čipova. Dok više od četvrtine stanovništva misli da nam 5G donosi utjecaj na zdravlje (26,5 posto). 

Da znanost čini više štete nego koristi ne smatra tek nešto više od polovice ispitanika (55,5 posto), dok 18,6 posto građana potvrđuje ovo stajalište. Više od petine se niti slažu niti ne slažu dok ostatak ne zna.