Drugo polugodište 2017.

Evo koliko krivotvorenih novčanica je registrirao HNB

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
novac
Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL
novac
Foto: Davor Javorović/PIXSELL
novac
31.01.2018.
u 07:50
Najveći udio od 70,5 posto imaju krivotvorine eura, dok je svaka peta krivotvorena bila novčanica kune
Pogledaj originalni članak

U drugom polugodištu prošle godine u Hrvatskoj je registrirano ukupno 814 komada krivotvorenih novčanica svih valuta, pri čemu najveći udio od 70,5 posto imaju krivotvorine eura, dok je svaka peta krivotvorena bila novčanica kune, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB). 

Od srpnja do prosinca 2017. godine iz optjecaja su izdvojena 163 komada krivotvorenih novčanica kune, što je gotovo duplo (98,8 posto) više nego u istom razdoblju 2016. godine, kada su bila registrirana 82 komada krivotvorenih novčanica kune. 

No, na cjelogodišnjoj je razini uočljivo smanjenje za 41 posto - tijekom 2017. godine izdvojena su ukupno 253 komada krivotvorenih novčanica kune, dok je  2016. godine bilo registrirano ukupno 435 krivotvorina, podaci su središnje banke.

Iz HNB-a navode i kako se, s obzirom da je prosječno u drugom polugodištu prošle godine u optjecaju bilo 236,5 milijuna komada novčanica kune, može utvrditi da je na jedan milijun komada originalnih novčanica u optjecaju tijekom drugog polugodišta evidentirano prosječno 0,7 komada krivotvorenih novčanica kune. 

Najčešće se krivotvore novčanice od 200 kuna i 50 eura

I u razdoblju srpanj-prosinac prošle godine najčešće krivotvoreni apoen domaće valute bila je novčanica od 200 kuna s 94 registrirane krivotvorine, što je u ukupnom broju krivotvorina kune udio od 57,7 posto.

Foto: Robert Anić/PIXSELL
Boris Vujčić
Foto: Jurica Galoić/PIXSELL
Boris Vujčić
Foto: Robert Anić/PIXSELL
Boris Vujčić
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Bori9s Vujčić
Foto: Jurica Galoić/PIXSELL
Boris Vujčić
Foto: Jurica Galoić/PIXSELL
Boris Vujčić
Foto: Jurica Galoić/PIXSELL
Boris Vujčić

U ukupnoj količini registriranih krivotvorina novčanica kune nešto veći udio u drugom su polugodištu prošle godine imali i apoeni od 500 kuna (18,4 posto) te od 100 kuna (12,9 posto), dok je udio novčanica od 1000 kuna bio 6,1 posto, 50 kuna 3,7 posto, a udjele od po 0,6 posto u ukupnom broju imale su krivotvorine novčanica od 10 i 20 kuna. 

Po podacima HNB-a, u razdoblju od srpnja do prosinca prošle godine registrirano je ukupno 814 komada krivotvorenih novčanica svih valuta, u čemu krivotvorine kune imaju udio od 20 posto

U ukupnom broju krivotvorina najveći udio imaju novčanice eura, 70,7 posto. U drugom polugodištu prošle godine registrirana su ukupno 574 komada krivotvorenih novčanica eura, što je pad za 16,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, kada je iz optjecaja izdvojen 691 komad krivotvorenih novčanica eura. 

Najčešće su u drugom polugodištu prošle godine bile krivotvorine eura u apoenu od 50 eura, koje s registriranih 333 komada u ukupnom broju krivotvorina eura imaju udio od 58 posto, dok je svaka četvrta krivotvorina (udio 25,6 posto) bila novčanica od 20 eura. 

Po podacima HNB-a, u ukupnoj količini registriranih krivotvorenih novčanica udio od 7 posto imale su krivotvorine američkog dolara, britanske funte 2,4 posto, a švicarskog franka 0,1 posto. 

Registrirane krivotvorine u drugom polugodištu 2017. količinom i kvalitetom izrade nisu izazvale poremećaje u poslovanju s gotovim novcem ni u specijaliziranim institucijama ni u javnosti, a nisu izazvale ni značajniju financijsku štetu, navode iz središnje banke.  

S obzirom na ranije objavljene podatke za prvo polugodište prošle godine te najnovije podatke za drugo polugodište, ukupno je u 2017. godini registrirana 1.151 krivotvorena novčanica svih valuta, u čemu krivotvorine kune imaju udio od oko 22 posto. 

Prošle su godine iz optjecaja izdvojena 253 komada krivotvorenih novčanica kune, što je u odnosu na 2016. godinu smanjenje za 41,8 posto, podaci su Hrvatske narodne banke.

CIMERFRAJ SE RJEŠAVA RENTIJERA

Je li konačno odzvonilo rentijerima u turizmu? Privatni smještaj od Nove godine na udaru pet novih zakona

Turističko iznajmljivanje odavno je preraslo socijalnu kategoriju i pretvorilo se u rentijerstvo od kojeg se lijepo živjelo, a vlasti su prve korake počele poduzimati tek kad je to dovelo do pucanja infrastrukture u turističkim mjestima, pada kvalitete i smanjenja broja turista, upozoravaju i turistički stručnjaci dr. Sanja Čižmar i Branko Bogunović

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.