Europa želi povećanje dobi za mirovinu građana Hrvatske, a izvješće Europske komisije daje širi kontekst ovoj mjeri koja je u Hrvatskoj još 2019. stopirana sindikalnom referendumskom inicijativom ''67 je previše''. Tada je, ništa manje važno, smanjena i penalizacija prijevremenog odlaska u mirovinu na 0,2 posto mjesečno. – Što se tiče Hrvatske, izvješće za 2024. uočava da je, s obzirom na nepovoljne demografske trendove, potrebno smanjiti odljev radne snage, povećati stopu zaposlenosti starijih radnika (koja je znatno ispod prosjeka EU) i promicati duži radni vijek te osigurati odgovarajuće i održive mirovine, odgovorili su za Mirovina.hr iz predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Iz ovog dokumenta da se iščitati pet važnih preporuka. Prva je da Vlada nastavi s mjerama koje obeshrabruju prijevremeno umirovljenje i potiču odgođeno umirovljenje. U tom smislu premijer Andrej Plenković već za iduću godinu najavljuje rast bonifikacije za one koji nastave raditi nakon što ostvare uvjete za starosnu mirovinu. Bonifikacija sada iznosi 0,45 posto za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja, a najviše za pet godina, što teoretski donosi 27 posto veću mirovinu.
Druga preporuka predlaže postepeno podizanje dobi za odlazak u mirovinu sa 65 godina za muškarce i 63 godine i šest mjeseci za žene. Ipak, ne navodi se detaljni prijedlog kada i za koliko. Žene će od iduće godine u starosnu mirovinu moći ići kada napune 63 godine i devet mjeseci. Svake iduće godine uvjet se podiže za po tri mjeseca i tako do 2030. kada se izjednačava dob za starosnu mirovinu muškaraca i žena.
Kako je Večernji nedavno pisao, produljenje radnog vijeka mnogi smatraju nepopularnom mjerom. Hrvatska je već jednom povećavala radni vijek na 67 godina (prvo nakon 2038. godine, a kasnije je ta granica spuštena na 2031. godinu), što je Plenkovićeva Vlada povukla nakon što je više od 700 tisuća građana potpisalo sindikalnu peticiju "67 je previše". Svjetska banka i danas "barata" sličnim izborom godina za prelazak na dulji radni vijek te spominje dvije brzine. U sporoj bi se najprije u razdoblju do 2032. godine za muškarce i do 2038. godine za žene povećala dob za prijevremenu mirovinu na 62 godine, a onda bi se nakon 2038. postupno povećavao radni vijek za punu starosnu do 67 godina života. Brzi tempo povećanja dobi za prijevremenu mirovinu na 62 godine, a punu starosnu mirovinu na 66 godina i šest mjeseci trebao bi se odviti u idućih pet godina, do 2030. godine. Nakon brzog starta, kasnije bi se radni vijek povećavao automatizmom, ovisno o produljenju životnog vijeka, otprilike 1,5 mjeseci godišnje. Već bi 2039. godine ljudi odlazili u mirovinu sa 68 godina, a do 2063. godine radili bi do najmanje 72 godine.
Europska komisija predlaže i treću stvar, da se promijeni način oporezivanja mirovina i to tako da se poveća neoporezivi dio mirovine. Ovo je svakako pozitivna preporuka koja ide u korist umirovljenicima. Naime, porez na mirovinu plaća oko 500.000 umirovljenika. Samo nakon srpanjskog usklađivanja novih 70.000 korisnika upalo je u porezne škare jer su mirovine rasle za oko 40 eura u prosjeku. Preporuka je i da se primijeni model indeksacije, odnosno usklađivanja mirovina kako bi se u budućnosti povećao udjel mirovine u plaćama. Udio prosječne mirovine od 623 eura isplaćene u studenom iznosi 47,1 posto u prosječnoj plaći od 1322 eura za rujan.
FOTO Ovo su najgori rabljeni automobili koje možete kupiti
Konačno, Europska komisija želi zaštititi umirovljenike s niskim primanjima osiguravanjem pristupa minimalnom prihodu ili stambenim naknadama u slučaju visokih troškova stanovanja ili energije. Država u tom smislu isplaćuje jednokratne novčane naknade dvaput godišnje u iznosu od 60 do 160 eura za one čija mirovina ne prelazi 840 eura. Takvu naknadu ovoga mjeseca očekuju korisnici inozemnih mirovina u Hrvatskoj, piše Mirovina.hr.
Kako je Večernji list nedavno pisao, Vlada je još na početku ove kalendarske godine dala zeleno svjetlo mirovinskim društvima zaduženima za isplatu mirovina iz drugog stupa da korisnicima ponude neindeksirane fiksne mirovine. Oni još važu što će i kako će, ali pripremljeni su prateći pravilnici koji reguliraju isplatu mirovina čiji iznos neće pratiti rast cijena. Prema propisima, mirovine iz drugog stupa usklađuju se dva puta godišnje prema kretanju indeksa potrošačkih cijena.
Državne mirovine usklađuju se prema ''švicarskoj formuli'' koja uključuje kretanje cijena i plaća, što je povoljnije u razdobljima kada plaće rastu brže od inflacije, kao što je ovo. Primjerice, državne su mirovine od početka 2021. "usklađene", odnosno povećane za 36,88 posto, dok su mirovine iz drugog stupa rasle sporije i njihovo je usklađenje do sredine ove godine iznosilo 23 posto. Tom se zbroju treba dodati iznos inflacije u drugom polugodištu, s čime će maksimalno povećanje za proteklo četverogodišnje razdoblje biti oko 25 posto. Opširnije pročitajte ovdje.
FOTO 20 najgorih bolova koje ljudsko tijelo može osjetiti
Također, Večernji je nedavno pisao da prosječne neto plaće u Hrvatskoj zaostaju za slovenskim neto plaćama oko 13 posto, dok su prosječne starosne mirovine u Hrvatskoj za trećinu manje od slovenskih. Kad su mirovine u pitanju, Hrvatska ne samo da osjetno zaostaje za bogatijom Slovenijom, nego nas iznosom mirovina pretječe i siromašnija Crna Gora.
Inače, Hrvatska isplaćuje jedan milijun i 225 tisuća mirovina, u prosjeku jednu mirovinu na 3,1 stanovnika. Slovenija isplaćuje 645 tisuća mirovina, jednu na 3,2 stanovnika, dok je taj omjer u Crnoj Gori povoljniji, jedan prema pet. Prosječne hrvatske mirovinu nešto su veće – 622 eura jer prosjek dižu osjetno veće mirovine po posebnim propisima, odnosno velik broj povlaštenih umirovljenika. Invalidske radničke mirovine u Hrvatskoj su u prosjeku samo 401 euro, u Crnoj Gori 470 eura, a u Sloveniji 690 eura. Opširnije možete pročitati ovdje.
Da je HDZ primijenio kako treba i kako je bilo zamišljeno II mirovinsku stup, danas bi on bio umjesto 5%, 15%. Treba ići za time da mirovine jednog dana budu osobne, privatne, a ne socijalne. Drugim riječima da svatko može izabrat koliko će izdvajat za svoju mirovinu. Samo da, od kuda bi se onda isplaćivale lažne mirovine, a pogotovo ove zaštićene. Jedino iz proračuna. Ovako radni ljudi svaki mjesec uplaćuju 15% od svoje bruto plaće u I mirovinski stup ne za sebe, već za druge, a svega 5% za sebe.