Prisilna naplata nastupa nakon što je postalo evidentno da dužnik nema namjeru podmiriti svoju obvezu. Provođenje prisilne naplate može se izvesti kroz pljenidbu novčanih sredstava ili prodajom imovine dužnika. To ne uključuje samo pokretnine nego i nekretnine. Sve se plijeni i prodaje.
Morate znati da su prva na meti novčana sredstva i vrlo lako možete bez njih ostati, osim ako ne zaštitite svoja primanja. Odlaskom u Finu i otvaranjem podračuna 35 sve uplate se slijevaju na taj podračun i od tada vam se smije zaplijeniti samo 1/3 primanja. Takav potez je besplatan, samo trebate ispuniti jedan formular. Nakon toga su vam sigurne 2/3 primanja. Također od prisilne naplate su sigurni dječji doplatci, stipendije, mirni su i primatelji zakonskog uzdržavanja, piše Poslovni dnevnik.
Dobra vijest je da postoji i mogućnost odgode poreznog duga, pa čak i plaćanje na rate. Tražite li odgodu duga, trebali biste uz zahtjev uplatiti 20% visine duga i dati osiguranje plaćanja, međutim čak i ako to ne učinite, zahtjev će se dati na rješavanje. Za otplatu na rate porezna uprava tražit će od vas uplatu 1/5 duga te također jamstvo za plaćanje. Kao izraz volje da stvarno namjeravate platiti dug, porezna uprava traži zalog određene imovine.
Što se zastare tiče, Poslovni dnevnik piše da je u Republici Hrvatskoj rok za zastaru pet godina, i to vrijedi kada se utvrdi točan datum nastanka obveze. Dakle pet godina nakon isteka godine u kojoj je nastala obveza. Porezno tijelo više nema pravo potraživati naplatu ili pokretati postupak ako to nije učinilo.
Izvorni tekst pročitajte ovdje.