Troškovi saborskih zastupnika u prvih sedam mjeseci ove godine iznosili su oko 5,2 milijuna kuna, što je za 400 tisuća kuna manje nego lani u istom razdoblju. Zastupnici su danas završili s radom, a u saborske klupe trebali bi se vratiti sredinom rujna.
Najveći trošak odnosi se na korištenje osobnih automobila u službene svrhe i iznosio je 1,7 milijuna kuna, a slijedi trošak najma stana od 1,4 milijuna kuna. Za odvojeni život zastupnika izdvojeno je ukupno 565 tisuća kuna. Na zrakoplovne karte potrošili su 512 tisuća kuna, a na javni prijevoz svega 29.000 kuna. Čini se da su zastupnici počeli češće putovati javnim prijevozom, odnosno vlakovima, autobusima i trajektima, jer su na njega potrošili šest tisuća kuna više nego lani. Za hotelski smještaj zastupnika izdvojeno je 329 tisuća kuna, za cestarinu 260 tisuća kuna, dnevnice 180 tisuća, a za režijske troškove 193 tisuće kuna. Na ostale troškove, koji pokrivaju parkiranje, taksije, kotizacije ili reprezentacije na službenom putu potrošeno je 45.896,63 kune.
Već uobičajeno, "najrastrošniji" zastupnik je HDZ-ov Frano Matušić čiji su troškovi od početka godine iznosili 127.398,91 kunu. On se redovito nalazi u vrhu najskupljih zastupnika zbog putovanja u rodni Dubrovnik, a i ostali zastupnici koji su na vrhu po troškovima obično dolaze s juga Hrvatske. Matušića slijedi njegov stranački kolega Ante Babić, načelnik općine Lovreč koji je potrošio 99.500 kuna. Treća je SDP-ova Ingrid Antičević-Marinović s troškom od 94.325 kuna, a slijedi je HNS-ov Boris Blažeković sa 94.300 kuna koji kao voditelj Izaslanstva Sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a često putuje. Na petom mjestu "najrastrošnijih" je SDP-ova Romana Jerković s troškom od 88,561,39 kuna, koja također česti putuje kao članica Izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini OESS-a.
Ni kune nisu potrošili HDZ-ova Martina Dalić, HNS-ov Milorad Batinić, SDP-ov Davor Bernardić, ORaH-ova Mirela Holy, Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, Željko Kerum, Jadranka Kosor, HDZ-ovi Jasen Mesić i Davorin Mlakar, SDP-ovi Rajko Ostojić, Gordana Sobol i Josip Vuković, Vesna Škare Ožbolt te bivši zastupnik Vladimir Šeks.
Sabor je od siječnja do srpnja zasjedao 68 dana te raspravio 217 točaka. Donio je 89 zakona, od kojih 23 jednoglasno, dok je 13 prijedloga zakona odbio. Zastupnici su na aktualnom prijepodnevu postavili 66 pitanja, a u pisanom obliku Vladi su uputili 237 pitanja.
Od siječnja do 30. lipnja ove godine, zastupnici su se za riječ javili gotovo 6.000 puta, najviše za repliku i odgovore na repliku.
Najaktivniji zastupnik s čak 1919 javljanja za riječ u cijelom sedmom sazivu, dakle od prosinca 2011. godine, je HDSSB-ov Boro Grubišić, slijede ga nezavisni Branko Vukšić sa 1716 javljanja, zatim HDZ-ov Ivan Šuker sa 1655 javljanja, te HDZ-ovi Josip Borić i Branko Bačić. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko se, primjerice, dva puta javio za riječ u cijelom mandatu.
Predsjednik Sabora Josip Leko ocijenio je da je Sabor u ovom sazivu ispunio svoje Ustavom propisane zadaće.
– Sabor je, u skladu s ustavnim odredbama, odradio svoju zadaću u ovom sazivu, donio je zakone u okviru plana i prioriteta Vlade i vladajuće većine. Ispunio je i svoju zadaću u nadzoru izvršne vlasti i novu zadaću nadzora rada izvršne vlasti u okviru institucija EU – ustvrdio je predsjednik Sabora koji je uvjeren da je Sabor u drugoj godini članstva Hrvatske u EU "uhvatio korak s parlamentima drugih zemalja članica".
Osvrnuo se i na rezultate istraživanja Instituta Ivo Pilar prema kojemu hrvatski građani svom parlamentu vjeruju manje nego građani drugih europskih zemalja.
– Percepcija građana ovisi o procjeni živi li se u Hrvatskoj bolje. U tom smislu nismo postigli željenu razinu, a uzroke treba tražiti na više strana. Na stvaranje suda o radu Sabora utječu i zastupnici, koji se znaju ponašati kako se ponašaju, mediji koji to znaju iskoristiti za vlastite potrebe i same političke stranke – objasnio je Leko, koji nije znao obrazložiti kako to da je on uvijek među prvi na listama popularnosti, dok je Sabor redovito najmanje popularna institucija.
– Nemam pojma što sve utječe na popularnost, a to mi i nije prioritet, ne bavim se time – ustvrdio je Leko. Najavio je da će i dalje inzistirati na donošenju etičkog kodeksa za zastupnike te izrazio nadu da bi u rujnu mogao biti gotov nacrt tog Kodeksa.
– Mislim da saborski zastupnici moraju utvrditi gabarite javnih nastupa, a volio bih da u tome sudjeluju svi klubovi zastupnika. Hoće li i koliko sudjelovati, to je njihova stvar, ja ne mogu na to utjecati – kazao je Leko koji i dalje vjeruje da neaktivne zastupnike ne treba kažnjavati.
– Kad bi kažnjavanje bilo uspješno za sređivanje društvenih odnosa, Hrvatska bi bila najuspješnija zemlja jer smo u kratkom roku čak 11 puta mijenjali kazneni zakon. Vjerujem u demokratski dijalog više nego u kazne i tu sam nepopravljivi optimist – tvrdi Leko koji bi, priznaje, da može vratiti vrijeme, opet pristao biti na čelu Sabora.
>> U upravama sportskih saveza i udruga više ne mogu sjediti osuđeni za nerede na stadionima
zasto uopće dobivaju taj novac. Ako ja nađem posao u drugom gradu,regiji,hoce li mi poslodavac placati putne troskove i smjestaj nekoliko tisuca kuna mjesecno- NEĆE. Znaći osim plaće i benificija koji nisu mali jos treba financirati i njegovu karijeru smjestajem i putnim troskovima. a gdje su rezultati rada??? to vidimo svakodnevno bez obzira na stranku