Nedavna izjava predsjednika Srbije Borisa Tadića da će podijeliti
Kosovo ako međunarodna zajednica ne poništi jednostrano proglašenje
neovisnosti Kosova i ne prisili kosovske Albance da sjednu za
pregovarački stol i dogovore se o statusu Kosova te izglasavanje Opće
skupštine UN-a da se srpska inicijativa o ispitivanju legalnosti
proglašenja neovisnosti Kosova preusmjeri na Međunarodni sud pravde u
Haagu uopće nisu zabrinuli kosovske Albance. Jer, uvjereni kako su sva
srpska nastojanja o statusu Kosova uzaludna, političarima u Srbiji
poručuju da što prije priznaju Kosovo kao samostalnu i suverenu državu
i time pridonesu stabilizaciji cijele regije.
U ekskluzivnom razgovoru za Večernji list predsjednik najmlađe države
na svijetu Fatmir Sejdiu otkrio nam je da će uskoro i BiH priznati
Kosovo te da je uvjeren kako se velikosrpski snovi Borisa Tadića o
podjeli Kosova nikada neće ostvariti. Istaknuo je hrvatsko priznanje
kosovske neovisnosti, uvjeren da će budućnost tih odnosa biti na
najvišoj razini, što su mu obećali i predsjednik Stjepan Mesić i
premijer Ivo Sanader.
• Nedavno je predsjednik Srbije Boris
Tadić izjavio da Srbi ne odustaju od Kosova kao autonomne pokrajine te
da će, u slučaju da se ne uspiju izboriti za taj status, ići na podjelu
Kosova. Koliko je to realno?
– Ne želim se zamarati interpretacijama snova i iluzija predsjednika
Borisa Tadića jer on, nažalost, još razmišlja i sanja o velikoj Srbiji
te provodi politiku koja je izazvala krvave ratove na području bivše
Jugoslavije. On mora shvatiti da je Kosovo postalo nezavisna država i
da se proces te neovisnosti ne može ni zaustaviti ni vratiti. Mi ćemo
izgraditi Kosovo na demokratskim principima i međunarodnim normama, a u
Kosovu će jednaka prava imati svi njegovi stanovnici. Također, poseban
odnos njegovat ćemo prema svim manjinama, a prije svega prema srpskoj
manjini, kojoj će biti zajamčena sva prava koja uživa i danas. Dakle,
ako me pitate o podjeli Kosova, to jednostavno nije prihvatljivo. Žao
mi je što predsjednik Tadić nastavlja s retorikom Slobodana Miloševića.
• Iako jamčite prava manjinama u
Kosovu, problem kosovskih Srba ipak se osjeća. U enklavama su
zatvoreni, dok u Mitrovici stvaraju državu u državi. Realno, jesu li
kosovski Srbi prihvatili Kosovo kao svoju domovinu ili još teže za
odcjepljenjem i pripajanjem Srbiji?
– Istina je da na Kosovu ima Srba koji nisu spremni prihvatiti
realnost, Srba koje su instruirali i koje podupiru beogradski
političari. No, nama je bitno ono što postoji i oni Srbi koji
prihvaćaju tu realnost i koji su uključeni u parlament te sve kosovske
institucije. Dakako da ćemo i dalje raditi na njihovu integriranju u
kosovsko društvo jer naš glavni cilj jest realizacija razvojnih
projekata u tim krajevima. Naime, kada se ti krajevi razviju i kada se
postignu bolji uvjeti za život, i srpska manjina koja još ne prihvaća
realnost odustat će od takvih razmišljanja. Mi se nikada nećemo prema
srpskoj manjini ponašati onako kako su se Srbi ponašali prema Albancima
50-ak godina. U Ahtisaarijevu planu zajamčili smo sva prava Srbima na
Kosovu.
• Znači li to da ste uvjereni da na Kosovu neće biti sukoba, ili rata?
– Mi nikada nismo bili za ratnu opciju, a i sada ćemo učiniti sve da ne
dođe do ekscesa između različitih vjerskih i etničkih skupina, a kamoli
do rata. Ali to ne znači da ćemo zaboraviti sve tragedije koje su se
dogodile albanskom narodu na Kosovu. U suradnji s našim prijateljima
Amerikancima do kraja 2009. osnovat ćemo sigurnosne snage koje bi uz
KFOR-ove snage na Kosovu trebale jamčiti mir i stabilnost regije.
• Kako komentirate makedonsko i
crnogorsko priznanje Kosova te imate li saznanja da bi se i BiH uskoro
mogla pridružiti zemljama koje su priznale neovisnost Kosova?
– To što su Makedonija i Crna Gora priznale Kosovo prije svega je dokaz
da srpska politika koja je priječila neovisnost Kosova nije imala
uspjeha. Kosovu ta priznanja mnogo znače jer će utjecati na
produbljivanje suradnje s tim zemljama, a mnogo znače i za mir i
stabilnost u regiji. A hoće li BiH priznati neovisnost Kosova, moram
reći da sam se na nedavnoj Općoj skupštini u New Yorku susreo s
predsjedateljem Harisom Silajdžićem i tada mi je rekao kako će odluka o
priznanju Kosova biti donesena uskoro.
Usto, u New Yorku sam se susreo i s mnogim drugim svjetskim državnicima
koji su mi rekli kako su čekali da Srbi istresu sav svoj gnjev i završe
s vandalizmom kako bi njihovo priznanje kosovske neovisnosti prošlo bez
demoliranja njihovih veleposlanstava u Beogradu. Naime, cijeli svijet
svjedočio je srpskom vandalizmu kada su paljenjem zastava i
demoliranjem veleposlanstava reagirali na priznanje neovisnosti Kosova
mnogih zemalja, među kojima su bile i Hrvatska i SAD.
• Do sada je 50-ak zemalja od njih 192
priznalo neovisnost Kosova. Jeste li zadovoljni dosadašnjim priznanjem
kosovske neovisnosti?
– Zadovoljan sam jer su nas priznale najvažnije i najmoćnije zemlje u
regiji i svijetu. Naravno, očekujemo nova priznanja jer bi to za Kosovo
značilo uključivanje u međunarodni institucionalni mehanizam.
• Čak 90 posto stanovnika na Kosovu su
muslimani, no od 57 arapsko-islamskih zemalja samo ih je šest priznalo
Kosovu neovisnost. Jeste li razočarani zbog toga?
– Iako je na Kosovu većinsko muslimansko stanovništvo, ono nije ni
muslimanska, ni kršćanska, već sekularna zemlja koja pripada svim
građanima bez obzira na vjersku i etničku pripadnost. I kršćani i
muslimani na Kosovu iste su krvi, iste kulture i istih običaja i upravo
ćemo zbog toga razvijati toleranciju i ljubav između obiju vjera. Kada
spominjemo priznanje arapsko-islamskih zemalja, moram naglasiti da je
to većinom samo proceduralno pitanje, iako to ne znači da među državama
arapsko–islamskog svijeta ne postoje i one koje zbog vlastitih
unutrašnjih problema na koje dodatno može utjecati i priznanje Kosova
ne kalkuliraju.
• Što za vas znači hrvatsko priznanje Kosova?
– Hrvatska je za Kosovo uvijek bila važna i prijateljski, i politički,
i ekonomski, tako da nam hrvatsko priznanje puno znači. Vjerujem da će
Kosovo i Hrvatska unaprijediti i do sada korektne i dobre odnose, a to
je ujedno i najbolji odgovor zemlji koja je i na Kosovu i u Hrvatskoj
izazvala stravična krvoprolića. Svi mi na Kosovu, bili političari ili
ne, duboko cijenimo potez Hrvatske, iako nikada nismo sumnjali da bi
nam Hrvatska u bilo kojem smislu mogla okrenuti leđa. Usto, najkasnije
do 1. prosinca na Kosovo će stići i službeni veleposlanik RH, a koliko
sam čuo, bit će to iskusan političar i iznimno drag čovjek Zlatko
Kramarić. Dolaskom veleposlanika naši će politički i gospodarski odnosi
zasigurno ojačati.
• Jeste li u međuvremenu razgovarali s predsjednikom Mesićem ili premijerom Sanaderom?
– S predsjednikom Mesićem čuo sam se telefonski odmah nakon što je
Hrvatska priznala Kosovo jer sam mu želio zahvaliti. On mi je u tom
razgovoru obećao da će nas podržavati te da će se raditi na tomu da se
odnos dviju država učvrsti. S premijerom Sanaderom susreo sam se na
Općoj skupštini u New Yorku i on mi je tada također rekao da podupire
naše nastojanje da svi zajedno pridonesemo miru i stabilnosti u regiji.
Potpora hrvatskih političara je iskrena i uvjeren sam da ćemo u
budućnosti odlično surađivati.
• Prije proglašenja neovisnosti Kosova
trgovinska razmjena između Hrvatske i Kosova bila je vrlo mala. Je li
se nakon proglašenja neovisnosti Kosova povećala?
– Trgovinska razmjena između Kosova i Hrvatske raste postupno.
Očekujemo još jače učvršćivanje na tom planu jer je u posljednjih
nekoliko mjeseci Kosovo posjetilo nekoliko gospodarstvenika iz Hrvatske
zainteresiranih za ulaganje u našu zemlju.
• Namjeravate li uskoro posjetiti Hrvatsku te jeste li uputili kakav poziv hrvatskim političarima da posjete Kosovo?
– Bila bi nam velika čast da predsjednik Mesić ili premijer Sanader
posjete Kosovo, a bili bismo iznimno počašćeni da dobijemo poziv za
posjet Hrvatskoj. Zasad još nema ničeg konkretno, ali vjerujem da će se
u budućnosti pronaći vrijeme i za to.