Federalne jedinice u BiH ne mogu se odcijepiti

Do kraja sljedećeg tjedna čelnici triju političkih stranaka, koji su autori sporazuma iz Pruda i Banje Luke, razmijenit će konkretne prijedloge ustavnih rješenja uoči novog sastanka koji će se održati 23. veljače 2009. godine u Mostaru, a čiji će domaćin biti predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. Već tada bi mogla biti i javno usuglašena ključna načela zbog kojih su predsjednici Dragan Čović, Sulejman Tihić i Milorad Dodik pristali na kompromis.

Početak izrade
Jedan od temeljnih dogovora je vezan uz sami početak izrade ustavnoga akta. U pitanju je preambula Ustava koja jamči opstanak Bosne i Hercegovine. Kako doznaje Večernji list, to je bio ključni razlog zašto je bošnjački politički lider Sulejman Tihić pristao na druge kompromise o ustroju četiri federalne jedinice na središnjoj razini vlasti.

Tako bi se u preambuli Ustava izravno navelo da se bilo koja od četiri federalne jedinice ne može jednostrano izdvojiti iz državne zajednice Bosne i Hercegovine bez suglasnosti preostale tri jedinice.

To bi bio napredak u odnosu na dosadašnji aneks IV. Daytonskog sporazuma. Naime, iako se u preambuli aktualnog Ustava navodi kako se poštuje suverenitet, teritorijalni integritet i politička nezavisnost Bosne i Hercegovine, izrijekom se ne spominje mogućnost odcjepljenja dijela sadašnjih unutarnjih struktura.

Opstanak države
Ovakvo novo rješenje moglo bi djelomično umiriti strahove dijela bošnjačke javnosti koja u Prudskom sporazumu, a napose u Banjolučkoj izjavi, iščitava put za realizaciju najavljivanih projekata odcjepljenja Republike Srpske i, s druge strane, uspostave Herceg-Bosne koja bi, kako se tumači u Sarajevu, imala iste separatističke nakane.

Dapače, novim se rješenjima u cijelosti uklanjaju slične sumnje i cementira opstanak države BiH.

Istodobno, buduće bi federalne jedinice trebale imati teritorijalni diskontinuitet, što sporazum čini dodatno kvalitetnim budući da bi se time i u praksi onemogućilo komadanje zemlje, jer je to neizvedivo s manjim enklavama. Uz to, trojica lidera nastojat će postići dogovor kako bi se izbjeglo krivo tumačenje i zastoji, ali i česti ustavni sporovi oko toga tko je za što zadužen.

Cilj je da se u cijelosti izbaci podjela nadležnosti između tijela vlasti države te s druge strane federalnih jedinica i općina.

Sada su brojne nadležnosti u podijeljenoj nadležnosti između države i entiteta, odnosno županija. Ubuduće bi federalne jedinice imale isključivu ovlast nad važnim pitanjima za pojedine narode, kao što su obrazovanje, mediji, kultura.