Četrdeset i devet godina nakon atentata napokon je potvrđeno - Castro je znao da će John F. Kennedy biti ubijen za svoga posjeta Dallasu. Zaključak je to analize objavljene u knjizi Briana Latella, jednog od vodećih CIA-inih operativaca, koji je pažljivo pratio kubanskog vođu od 1960-ih godina do svoga umirovljenja.
Čudnovata zapovijed
Indicija da je Castro znao kako će Kennedy biti ubijen prvi se put pojavila 1987., nakon bijega s Kube majora Florentina Aspillage, dotadašnjeg šefa kubanske obavještajne službe koji je šezdesetih godina bio zadužen za prisluškivanje CIA-inih telekomunikacija.
– Redovito smo pratili radiokomunikaciju CIA-e i sve njihove kanale, no 22. studenoga 1963. dobili smo izravnu zapovijed da prekinemo sa slušanjem cijelog SAD-a i da pratimo samo CIA-ine i FBI-jeve razgovore na području Teksasa. Samo nekoliko sati nakon što smo dobili tu zapovijed, Kennedy je bio mrtav – kazao je Aspillage američkim istražiteljima nakon što je pobjegao s “crvenog otoka” i zatražio azil u SAD-u. Prema Latellovim tvrdnjama, CIA je nakon tog saznanja više pažnje posvetila kubanskim vezama s atentatom na Kennedyja, pa su pri pretraživanju i analizi starih, tajno snimljenih telefonskih razgovora kubanskih dužnosnika shvatili da su Kubanci u svom veleposlanstvu u Ciudad de Mexicu jako dobro znali što se događa.
Oswald ubija radi vize
– Jeste li čuli što se dogodilo u Dallasu, pitao je telefonski operativac s Kube tadašnju konzulicu u Meksiku Luisu Calderon koja mu je odgovorila:
– Znala sam za pucnjavu prije nego što je za nju saznao i sam Kennedy – stoji u snimci razgovora Havane i kubanskog veleposlanstva u Meksiku koji je CIA snimila na dan atentata.
Upravo je kubansko veleposlanstvo mjesto na kojemu je Lee Harvey Oswald prvi put najavio svoj plan o ubojstvu. U njemu je taj bivši marinac samo nekoliko tjedana prije atentata htio ishoditi vizu za posjet Kubi, no nije mu bila odobrena. Tada je bijesno istrčao iz veleposlanstva vičući: “Zbog ovoga ću ubiti Kennedyja”.
– Kubanci nisu organizirali atentat, ali je sigurno da su za njegovu pripremu znali. Castro je Kennedyja smatrao neprijateljem i nije imao ništa protiv ubojstva – kaže Latell.
U Americi predsjednik ne smije dirati u vojno-industrijski kompleks, bankarski sektor i tajne službe. U protivnom, ako dira nešto od te tri stvari, završi kao i Kennedy. Čak je i legendarni general Dwiht Eisenhower, koji je zaslužan za mnoge uspjehe američke vojske u Drugom svjetskom ratu, rekao da kasnije kao predsjednik, unatoč zaslugama nije imao nadzor nad vojno-industrijski kompleks. To je napisao u memoarima nakon umirovljenja.