Dok su u nedjelju Ukrajinci i Rusi slavili najveći kršćanski blagdan Uskrs, poglavari Pravoslavne crkve iz Kijeva i Moskve uputili su oprečne poruke, pokazavši duboku podijeljenost dviju zemalja.
Poglavar Ukrajinske pravoslavne crkve patrijarh Filaret optužio je Rusiju za agresiju i zlo. Istodobno je poglavar Ruske pravoslavne crkve patrijarh Kiril zatražio od Boga da zaustavi one koji žele uništiti svetu Rusiju i jedinstvo dvaju naroda.
Braća po krvi i vjeri
Ukrajinska pravoslavna crkva uspostavljena je 1992., godinu dana nakon raspada Sovjetskog Saveza i proglašenja samostalne Ukrajine. Patrijarh Filaret postao je poglavar 1995., a dvije godine kasnije Ruska pravoslavna crkva ga je izopćila ne priznavši ukrajinsku Crkvu.
„Na našu naciju, koja voli mir, koja se dobrovoljno odrekla nuklearnog oružja, izvedena je agresija. Prisutna je nepravda“, istaknuo je Filaret u uskrsnoj poruci. Ukrajina je 1994. predala sovjetsko nuklearno oružje potpisavši sporazum s Rusijom, SAD-om i Britanijom, zemljama koje su joj jamčile državni suverenitet.
„Zemlja koja nam je zajamčila suverenitet i integritet izvela je agresiju“, istaknuo je.
U Moskvi je, služeći uskrsnu misu, ruski patrijarh Kiril napomenuo da je Ukrajina politički odvojena, ali duhovno i povijesno sjedinjena s Rusijom. Zatražio je od Boga pomoć u zaustavljanju onih koje žele podjele.
„Neka mir zavlada srcima i dušama kod naše braće po krvi i vjeri, pa da veze i suradnja koju smo izgubili budu obnovljene“, rekao je.
Oko 40 posto Ukrajinaca priznaje kijevskog patrijarha Filareta, a 30 posto moskovskog patrijarha Kirila.
U nedjelju su tisuće Ukrajinaca molile za mir bojeći se da bi eskalacija nasilja na istoku mogla prerasti u rat. Ruski naoružani separatisti na istoku ostali su zabarikadirani u državnim zgradama odbivši položiti oružje premda je u četvrtak u Ženevi postignut dogovor između Ukrajine, Rusije, SAD-a i EU-a o razoružanju paramilitarnih skupina.
>>Puhovski: Putin je u pravu. NATO nema smisla bez Varšavskog pakta
„Rusija je postigla sporazum u svoje ime, a ne u naše“, poručio je jedan od pobunjenika.
Troje ubijenih na Uskrs
Ukrajinska vlada napomenula je da tijekom Uskrsa neće djelovati, no ako se situacija ne promijeni nakon ponedjeljka, pokrenut će novu antiterorističku akciju. No u nedjelju, na sam Uskrs, tri su osobe ubijene, a tri ranjene u pucnjavi na kontrolnoj točki prema gradu Slavjansku, mjestu iz kojega je krenula oružana pobuna i gdje je prošli tjedan ubijen ukrajinski časnik. Okolnosti u kojima su poginuli proruski militanti nejasna je. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je vladu u Kijevu za miniranje sporazuma iz Ženeve. Za ubojstvo je optužio Desni sektor, patriotsku i najekstremniju revolucionarnu grupu tijekom ustanka u Kijevu. Glasnogovornik grupe Artem Skorpadskij demantirao je sudjelovanje u napadu optuživši Rusiju da stoji iza ubojstva.
To smatra i vlada u Kijevu.
Mitropolit Onufrije i Sinod UPC bili su primorani na „postrevolucionarnom zasijedanju“ 24. februara o.g. da obrazuju „komisiju za dijalog“ sa „filaretovcima“ i „autokefalistima“. Da je koordinisana akcija u pitanju pokazuje to da je istog dana tovarišć Antonov napravio svoju „komisiju za dijalog“, a prijetnje preuzimanja Kijevsko-pečorske i Počajevske lavre, trebalo je valjda, da osnaže njegove „uslove“ koje je postavio za taj „dijalog“, a to je proglašenje autokefalnosti. Mitropolit Onufrije hrabro je odbrusio novim vlastima da samo u uslovima mira može biti dijaloga. Sa druge strane, uputio je protesno pismo Putinu povodom odluke Dume da ruska vojska može da se pošalje u Ukrajinu, ukazujući predsjedniku Rusije kao pravoslavnom hrišćaninu na pogubnost rusko-ukrajinskog rata. Među novim rukovodiocima Ukrajine nema nijednog pravoslavnog hrišćanina pa im se pastirska poruka ne može ni uputiti. Ali to ne znači da oni nijesu gorljivi pobornici „Kijevskog papističkog patrijarhata“ i da on može da bude rezultat rata u kome jedini gubitnik ne može da bude Zapad.