Filipović: Ovogodišnja generacija učenika bila je bolja na maturi, no jednu stvar ćemo hitno promijeniti

O rezultatima državne mature s Vinkom Filipovićem, ravnateljem Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, razgovarala je u Večernjakovu studiju Lana Kovačević. Ovogodišnja generacija učenika bila je bolja na državnoj maturi, i to u mnogim predmetima u odnosu na protekle tri godine, a i za Filipovića to su neočekivani rezultati.

"I za mene su to pomalo neočekivani rezultati. Manje je učenika imalo negativan rezultat, 12.346 učenika bilo je ispod praga prolaznosti. Lani ih je bilo 14.500, a 2019. godine čak 19.000. Evidentan je pad broja učenika ispod praga prolaznosti na državnoj maturi. Rezultat je još bolji uzmemo li u obzir da je ova generacija imala znatan broj dana nastave online, uz to je bio potres u Zagrebu i na Banovini kod te generacije i zato su ovi rezultati uistinu dosta pozitivni. Očito su pripreme za državnu maturu bolje, bili su omogućeni ovog proljeća probni ispiti po pravoj proceduri. Tada se 80 posto učenika referiralo na to da su im oni pomogli, a više od 90 posto reklo je da im oni pomažu shvatiti na što se trebaju orijentirati do prave državne mature u radu sa svojim učiteljima", rekao je Filipović koji smatra da su ti rezultati relevantni za usporedbu u najmanju ruku s prošlom godinom.

"Prvi put prag prolaznosti ove godine, u odnosu na lani, nije se mijenjao, isti je. Znamo da smo dosta mijenjali taj prag proteklih godina, no sada se stabilizirao prag prolaznosti, pa stoga možemo usporediti rezultate ove i lanjske godine. Relevantan je to pokazatelj za neku usporedbu", smatra Filipović dodavši da još ne može reći je li to rezultat prije dvije godine uvedenih novih kurikuluma.

"Ovogodišnji maturanti pisali su u kombinaciji starih i novih kurikuluma, prve dvije godine nastave bilo je po starom. Nakon mature 2023. svi predmeti bit će pisani po novim kurikulima i vidjet će se tada jasno kakvi su rezultati tih promjena. Na temelju mature 2023. moći će se analizirati te nove kurikulume, a mislim da oni ne trebaju biti zacementirani i da je rezultat mature dobar način da ih se analizira i utvrdi treba li nešto mijenjati", pojasnio je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Ove su godine politika i gospodarstvo podbacili, rezultati su lošiji nego lani, dok je matematika na višoj razini i to je  pozitivno iznenađenje.

"Kod politike i gospodarstva rezultati su lošiji nego lani, zadaci na zaokruživanje nudili su četiri, a ne tri mogućnosti, bilo je više zadataka otvorenog tipa, što traži ipak više znanja. Moguće je da je to razlog, a dijelom i to što ga kao izborni predmet upisuju na maturi i oni koji ga u školi nisu slušali, jer učenici misle da će im taj predmet biti najlakši, a neki fakulteti traže društvene predmete pri upisu. Matematika više razine ugodno je iznenađenje. Pozitivna je i činjenica da se 40 posto učenika odlučilo za višu razinu ispita iz matematike. Nadam se da će se taj trend nastaviti i da će matematika prestati biti bauk", smatra Filipović.

"Broj odlikaša na pojedinom ispitu ne mora govoriti ni dobro ni loše o tome ispitu. Iz matematike i fizike nisu tako dobri rezultati općenito, ali imamo dosta onih sa 100 posto i više je odlikaša. Hrvatski ima veći prag prolaznosti, ali nema nijednog koji je 100 posto riješio zadatke, matematika ima manji prag, a imamo stopostotnih odlikaša. To dakle ne govori ništa o ispitima općenito. Čak 41 učenik višu razinu matematike riješio je 100 posto, a osnovnu samo jedan, no vjerojatno je to zbog toga što osnovnu razinu upisuju učenici strukovnih škola i gimnazijalci kojima matematika nije omiljen predmet", kazao je Filipović.

"Hrvatski jezik 3,2 viša razina, njemački 3, a engleski 4,1 – to je prosječna ocjena. U hrvatskom se zbraja esej i pismeni ispit pa vjerojatno taj miks ocjena snižava opći prosjek ocjene iz tog predmeta. Prazan list eseja predalo je 1200 učenika više, no unatoč tome 625 učenika položilo je hrvatski jezik unatoč manjku bodova u tom dijelu ispita. Mislim da sljedeće godine neće biti moguće položiti hrvatski jezik, a da na eseju učenik ima nula bodova. To će se mijenjati, morat će se na eseju osvojiti određeni dio bodova za prolaz hrvatskog jezika. To će biti najveća promjena iduće godine, a hrvatski jezik više neće biti više i niže razine – bit će to jedinstveni ispit i to u cijelosti po novom kurikulumu. Dalje će se vidjeti sa strukom hoće li se još koji obvezni predmet svesti na jedinstvenu razinu", objasnio je Filipović.

Filipović je komentirao problem ocjena na državnoj maturi i zaključene ocjene u 4. godini.

"To je problem, mi imamo neku analizu, ali ne želimo s njom raditi dodatan pritisak na škole. Najbolji je izborni predmet psihologija 3,1 , pa biologija, likovna umjetnost i povijest, a najlošija politika i gospodarstvo. Biologija je ima znatno bolji rezultat – s 2,2 na 2,8 popela se prosječna ocjena. Najveći su prigovori na bodovanje nekih odgovora. Uvažili smo više od 800 prigovora. Nažalost, i dalje ima pogrešaka – eliminirali smo 24 učenika jer su ispit potpisali punim imenom i prezimenom, a to ne smiju. Samo na jednom ispitu učenik je uhvaćen kako vara na mobitelu, a lani ih je bilo sedam", dodao je.