Kraj prvog ovogodišnjeg mjeseca s blokiranim je računima dočekalo gotovo 329 tisuća građana te više od 29,5 tisuća poslovnih subjekata, pri čemu je broj blokiranih tvrtki u odnosu na stanje s početka 2016. bio za 22 posto manji, dok je broj građana čiji su računi blokirani istodobno porastao za 1,4 posto, pokazuju podaci Financijske agencije (Fine).
Krajem siječnja blokirane je račune imalo 328.977 građana, odnosno 4.553 ili 1,4 posto više nego krajem siječnja 2016. godine.
Njihove su nepodmirene obveze međutim rasle znatno brže - unazad godinu dana povećane su za 4,4 milijarde kuna ili 11,8 posto, na 41,36 milijardi kuna, koliko su iznosile krajem siječnja ove godine.
Mjesečna usporedba pokazuje da je broj blokiranih građana na kraju siječnja veći za 1.801 ili 0,5 posto u odnosu na prosinac lani, a iznos njihovih neplaćenih dugova rastao je također za 0,5 posto, odnosno za 200-tinjak milijuna kuna.
Krajem prvog mjeseca ove godine blokirane je račune imalo i 29.575 poslovnih subjekata sa 17,48 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje.
Broj blokiranih poslovnih subjekata u siječnju ove godine se u odnosu na siječanj 2016. smanjio za 8.300 ili 22 posto, a iznos njihovih dugovanja je pao za 24 posto ili oko 5,3 milijarde kuna.
Na mjesečnoj razini je broj blokiranih poslovnih subjekata smanjen za 4,3 posto, a njihovi dugovi manji su za 1,8 posto.
Iz Fine ističu da se takav trend može očekivati i u nadolazećem razdoblju, kao posljedica učinaka Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Ovršnog zakona, Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, novog Stečajnog zakona, kao i Zakona o sudskom registru, prema kojem se iz sudskog registra brišu tvrtke koje tri godine Fini nisu predale financijske izvještaje. Pritom iznose podatak da je uslijed primjene Zakona o sudskom registru od 2012. godine brisan ukupno 50.851 poslovni subjekt, a od tog broja najmanje ih je brisano prošle godine, 1.803.
Dugotrajne blokade i dalje dominiraju
Podaci Fine za siječanj 2017. pokazuju da među blokiranim poslovnim subjektima i dalje dominiraju oni u dugotrajnoj blokadi, dužoj od 360 dana, kako po broju tako i po iznosu blokade, iako je njihov broj na mjesečnoj razini smanjen za 6,3 posto, a iznos njihovih blokada za 3,6 posto.
Takvih je tvrtki krajem siječnja bilo 19.691, što čini udio od 66,6 posto u ukupnom broju tvrtki s blokiranim računima. Na takve se poslovne subjekte odnosi i 79,3 posto ukupnog duga, odnosno nešto manje od 13,9 milijarde kuna.
I dalje više od 60 posto blokiranih poslovnih subjekata ili njih 18.224 nema ni jednog zaposlenog, a dugovanja takvih tvrtki, u iznosu višem od 11,2 milijarde kuna, čine 64,2 posto iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje s kraja siječnja.
Od ukupno 29.575 blokiranih poslovnih subjekata, s ukupno 21.212 zaposlenih, nešto manje od polovine (39,8 posto) su pravne osobe, no na njih se odnosi najveći dio, 65,8 posto iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje. Krajem siječnja su, naime, u blokadi bile 11.773 pravne osobe, s 12.001 zaposlenikom i gotovo 11,5 milijardi kuna dugovanja.
Istodobno su blokirani bili i računi 17.802 fizičke osobe, odnosno obrtnika, s 9.211 zaposlenih, a njihove su nepodmirene obveze krajem siječnja bile nešto manje od 6 milijardi kuna.
>> U 3 godine broj blokiranih građana porastao 9, a njihova dugovanja – 73 posto
329000 blokiranih velikim dijelom su radnici iz realnog dijela gospodarstva . To znači da je blokiran praktično svaki drugi radnik ili svaki četvrti građanin. Otpis dugova koji je proveo sdp bilo je bacanje prašine u oči. Dug za koji se terete blokirani je nerealan i nenaplativ, jer ga čine osim ,stvarnog duga , visoke kamate, sudski troškovi,troskovi ovrhe. Dužnici su praktično postali robovi i jedini izlaz je pobijeći iz države. Nikalve demografske mjere neće moći nadoknaditi odlazak blokiranih i njihovih obiteli .