Kardinal Josip Bozanić dobio je najviše – 50,8 milijuna kuna – od novca iz državnog proračuna. Slijede đakovački i osječki nadbiskup mons. Marin Srakić sa 26,3 milijuna kuna, zatim splitsko-makarski nadbiskup monsinjor Marin Barišić sa 22,4 milijuna kuna pa do najmanjeg iznosa od 4,6 milijuna kuna, koliko je dobila Križevačka biskupija. Dakako, iznos od 265,203.112 kuna dijelio se razmjerno veličini biskupija, a po četiri milijuna kuna dobili su redovnici i četiri milijuna redovnica. Tako, naime, stoji u “Financijskom izvještaju o primljenim i upotrijebljenim sredstvima iz državnog proračuna u 2010.”, prvoga financijskog izvješća koje je Hrvatska biskupska konferencija 30. studenoga 2011. (nekoliko dana prije parlamentarnih izbora!) uputila Ministarstvu financija, a koje je Večernji list ekskluzivno dobio na uvid. Izvještaj i nije neka senzacija, kako su neki možda očekivali. Riječ je o suhoparnom nabrajanju koliko je novca dobila koja biskupija i nadbiskupija, odnosno sam HBK. Svaka stavka sadrži ukupni iznos za pojedinu nad/biskupiju i tri rubrike: uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika, gradnja i održavanje crkva i pastoralnih središta te karitativne djelatnosti. Za te namjene, naime, Crkva troši novac koji dobiva od države.
No, ipak se i iz tih podataka može nešto doznati pa se tako vidi da je Zagrebačka nadbiskupija od 50,8 milijuna kuna čak 33,7 milijuna izdvojila za gradnju i održavanje crkava, a za karitativnu djelatnosti otišlo je 3,7 milijuna kuna te za kler i crkvene službenike 13,3 milijuna kuna.
Suhoparno nabrajanje
“Ukupna sredstva u 2010. u iznosu 265,203.112,01 kn doznačavana su na račun HBK u mjesečnim obrocima”, piše u izvješću. Od toga iznosa 18,5 milijuna kuna koristila je HBK za “uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika u ustanovama i uredima HBK te za karitativnu djelatnost Crkve”, a od “navedenih sredstava je novoosnovanim biskupijama Bjelovarsko-križevačkoj i Sisačkoj za početak djelovanja doznačeno po dva milijuna kuna”, pišu iz HBK Ministarstvu financija. Također, “sukladno odluci HBK o potpori školovanja dijecezanskih i redovničkih svećeničkih kandidata, iznos od 5,3 milijuna kuna proslijeđen je nad/biskupijskim i redovničkim zajednicama kao potpora za školovanje njihovih svećeničkih kandidata – bogoslova”.
Mons. mr. Enco Rodinis, ravnatelj Središnje ustanove HBK za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika, koji potpisuje izvješće, kaže kako su biskupije novac isključivo “utrošile prema namjeni utvrđenoj Ugovorom i Sporazumom, odnosno za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika, izgradnje i uzdržavanje crkva i pastoralnih središta te za karitativnu djelatnost Katoličke crkve”. Izvještaj je sastavljen na četiri stranice, od kojih su prve dvije opisne, odnosno u uvodu se objašnjava kako su Republika Hrvatska i Sveta Stolica sklopile Ugovor o gospodarskim pitanjima na temelju kojega su 26. veljače 1999. Ministarstvo financija RH i HBK sklopile Sporazum o načinu izvršavanja određenih financijskih obveza RH prema Katoličkoj crkvi “prema kojemu se RH obvezala Katoličkoj crkvi u RH dostavljati mjesečno iz državnog proračuna iznos koji odgovara dvjema prosječnim bruto plaćama pomnoženim s brojem župa u Hrvatskoj”.
“Zaboravili” 12 milijuna
Zanimljiv je i podatak da je država Crkvi ostala u 2009. dužna 12 milijuna kuna, što je uplaćeno u 2010. Naime, Crkva se u 2009. odrekla 50 milijuna kuna zbog krize, a država joj je još “zaboravila” uplatiti tih 12 milijuna.
Mnoge europske biskupske konferencije takve financijske izvještaje odavna objavljuje na svojim internetskim stranicama. Biskupska konferencija Njemačke vodi i statističku krivulju crkvenog poreza još od 1991. godine.
Stvarno nemam ništa protiv Boga, ali mi se gadi njegov fun club .....