Finci ukidaju predmete u školama, naši nastavnici za

Iako je prethodnom reformom otprije dvadesetak godina postigla da njezino obrazovanje bude u samom svjetskom vrhu po kvaliteti i rezultatima koje postiže, Finska je već krenula s provođenjem nove reforme, one, kako su kazali, za 21. stoljeće, koja će objediniti nekoliko predmeta na pojedinim temama, potpuno ukinuti stari, predavački tip nastave, organizirati projektnu nastavu, poticati kreativnost i komunikacijske vještine učenika, ali im omogućiti i svladavanje vještina i znanja koje će moći primijeniti u svakodnevnom životu. Oni koji požele raditi kao konobari učit će jezike, komunikacijske vještine, matematiku kako bi mogli voditi blagajnu, drugi će u svojim programima povezivati nekoliko predmeta, primjerice povijest, geografiju i jezik.

Možemo to i mi

– Tako će uvesti prirodan način učenja. Nelogično je učiti po pretincima, treba učiti cjelovito – komentira ravnatelj zagrebačke Pete gimnazije Petar Mladinić, u čijoj je školi izrađen jedan takav kurikulum u kojem su, kaže, povezali likovnu umjetnost, arhitekturu, sociologiju, povijest, geografiju, matematiku i strane jezike.

– Dokazali smo da se to može – kaže Mladinić, ali isto tako upozorava da je za ozbiljne promjene nužan novac i konsenzus svih slojeva društva i institucija da je školstvo investicija, a ne trošak.

– Ne može školstvo biti trošak i donijeti pozitivne rezultate. Finci su toga svjesni i u razvoj svog obrazovanja ulažu ogroman novac – napominje Mladinić. Ravnateljica Sedme gimnazije i bivša ministrica obrazovanja Ljilja Vokić kaže da u njezinoj školi već godinama postoji povezivanje nekih predmeta. – Kad se uči impresionizam ili barok, onda se to razdoblje obrađuje u književnosti, likovnoj i glazbenoj umjetnosti. To je dobar pristup, ali pitanje je koliko je izvediv u svim predmetima – komentira bivša ministrica naglašavajući da našu školu prvenstveno treba rasteretiti od suvišnih sadržaja. Nije za spajanje svih predmeta i drži da neki, poput matematike, ali i drugih, koji djecu uče misliti, nikako ne treba spajati.

– Djeca moraju imati opću naobrazbu – zaključuje. Premijerov savjetnik i voditelj Strategije razvoja obrazovanja prof. dr. Neven Budak nije, kaže, upoznat s promjenama koje Finci rade pa ih ne želi detaljno komentirati.

– Finski obrazovni sustav je kvalitetan i reformom će tu kvalitetu dodatno podignuti. Siguran sam da je projekt dobro promišljen i razrađen – kratko će Budak. Pomalo ironično, psiholog, dr. Josip Burušić iz Instituta "Ivo Pilar", kaže da i Hrvatska može bez problema provoditi jedan segment finske reforme – rad u manjim skupinama.

14 učenika po učitelju

– S tim možemo krenuti sutra jer imamo 14 učenika na jednog nastavnika – kaže Burušić i dodaje da je "preslikavanje nekog modela unaprijed osuđeno na neuspjeh, kao što je na neuspjeh osuđena i naša reforma obrazovanja jer ne uvažava hrvatsku obrazovnu stvarnost". Drži da je integracija predmeta dobrodošla i da ćemo taj pristup morati slijediti kad-tad.

– Finci imaju para i mogu što hoće. Uložili su u obrazovanje, imaju odličan sustav ali svaka zemlja obrazovanje treba prilagoditi svojim specifičnostima – kaže dekan Učiteljskog fakulteta prof. dr. Ivan Prskalo. Dodaje da bi se učitelji brzo prilagodili i da su oni su spremni na povezivanje predmeta. – Sve je primjenjivo ako društvo shvati da su odgoj i obrazovanje važniji od svega – zaključuje. Nove metode u poučavanju odavno koristi učiteljica Lidija Križanić.

– Definitivno u razrednoj nastavi djeci je potrebno više rada rukama kako bi razvijala finu motoriku. Za početak bilo bi dovoljno povećati broj sati likovnog, a financijsko opismenjavanje može se provesti kroz projekte u lokalnoj zajednici gdje bi djeca naučila vrijednost novca – kaže Križanić.

>>Mali Finci neće učiti pisana slova

>>Lidija Križanić: Moji učenici sami sebi slažu raspored sati i rezultat je sjajan