Finska premijerka Sanna Marin (34) predložila je uvođenje šestosatnog četverodnevnog radnog vremena, odnosno 24 sata tjedno, govoreći na sastanku Socijaldemokratske stranke kojoj je na čelu. To nije njezina nova ideja o kojoj je govorila i prije negoli je postala premijerkom, a onda i početkom ove godine na obilježavanju 120. obljetnice finske Socijaldemokratske stranke (SDP).
Koronavirus i povećani rad na daljinu uvjerio je Marin, najmlađu lidericu države na svijetu, u potrebu bržeg uvođenja skraćenog radnog vremena, a bez smanjenja plaća, držeći kako skraćeno radno vrijeme povećava produktivnost.
Čeka se odgovor koalicije
SDP treba načiniti “jasan i konkretan plan za skraćenje radnog vremena i poboljšanje života radnika u Finskoj”, kazala je Marin držeći i da će se na taj način bolje raspodijeliti bogatstvo i dobiti bolji radni uvjeti, a taj cilj nije u sukobu sa željom za većom zaposlenošću i snažnijom ekonomijom.
– Kada je Finska prešla na osmosatno radno vrijeme u pet radnih dana tjedno nisu smanjene plaće, a kasnije su postupno i rasle. Eksperimenti i izučavanja pokazuju da smanjenje radnih sati poboljšava produktivnost, a to će omogućiti i prelazak s osam na šest sati rada bez mijenjanja plaća. Dakako da će biti izazova s kojima ćemo se sučeliti, ali to ne znači da ne trebamo postavljati pred sebe važne ciljeve – drži Marin
. Sada se u Finskoj radi 30 sati tjedno i smanjenje radnog tjedna za šest sati ne bi, zapravo, trebalo negativno utjecati na produktivnost, dapače. Kada je početkom ove godine govorila o tome prijedlogu, Marin je spominjala i kako će ljudi skraćenjem radnog vremena moći više biti s članovima obitelji i više se posvetiti primjerice kulturi i hobijima. Među nordijskim zemljama, koje su oduvijek bile naprednije od ostalih europskih zemalja u uvođenju kraćeg radnog vremena i u zaštiti standarda, Švedska je prva 2015. uvela šestosatno radno vrijeme.
Učinak uvođenja skraćenog radnog vremena u Švedskoj doveo je do veće produktivnosti. Ideju premijerke Marin podupire i čelnica Saveza ljevice, ministrica obrazovanja Li Andersson, koja kaže da je važno omogućiti finskim građanima da rade kraće. Unutar vladine koalicije su još stranke Zelenih i Centra te Švedska pučka stranka Finske, koje bi trebale prihvatiti prijedlog premijerke. Plaća zaposlenika ostala bi nepromijenjena jer, drži Marin, tehnologija bi mogla pomoći poduzećima u zamjeni radnih sati ljudi.
Odrasla uz dvije žene
Prema podacima OECD-a, najdulje radno vrijeme imaju Italija, Grčka i Estonija. Talijanski zaposlenici rade u prosjeku sedam sati više od njemačkih zaposlenika, a i u Njemačkoj se promišlja o daljnjem smanjenju tjednog radnog vremena. Iznad europskog prosjeka radi se u Irskoj, Portugalu, Slovačkoj, Letoniji, Španjolskoj, Sloveniji i Litvi. Kraće se radi u Nizozemskoj, Luksemburgu, Austriji i Francuskoj. Marin, koja je koncem 2019. godine na čelu finske vlade zamijenila Anttija Rinnea (57), također člana SDP-a, želi uvesti nove reforme koje bi pridonijele smanjenju radnog vremena, povećanju produktivnosti, jačanju ekonomije novim tehnologijama, odnosno daljnjem napretku finskog društva.
Bila je ministrica prometa u Rinneovoj vladi, a kada je postala premijerka, kazala je da nije nikada mislila o svojim godinama ili spolu kada je ulazila u politiku, već je u nju ušla iz strasti. Jednom je kazala da se osjetila diskriminiranom kada je njezina majka, koja ju je sama odgojila, imala odnos s drugom ženom.
Njezina majka rastala se od njezina oca alkoholičara kada je ona bila djevojčica. Odrasla je, dakle, u obitelji s majkom i njezinom partnericom. Sanna Marin prva je u obitelji koja je pripadala radničkoj klasi, koja je završila gimnaziju i fakultet. U siječnju 2018. rodila je kćer Emmu Amaliju koju je dobila s dugogodišnjim partnerom Markusom Räikkönenom za kojeg se udala 1. kolovoza 2020. godine.
Od kada to političari u kapitalizmu odlučuju šta je produktivnije za kompanije , a šta ne.