Članovima hrvatske Vlade neće biti drago čuti da je socijaldemokratski premijer Finske Antti Rinne jučer dao ostavku zbog pobune u javnosti protiv načina na koji je reagirao na štrajk poštara. Upravo u trenutku kada je u Hrvatskoj prošao štrajk učitelja te se najavljuje niz novih sindikalnih akcija drugih zaposlenika u javnom sektoru, a dio javnosti proziva premijera Andreja Plenkovića zbog sporog reagiranja, u uređenoj Finskoj pala je vlada zbog dvotjednog štrajka poštara nezadovoljnih uvjetima rada. Finska trenutačno predsjeda Vijećem Europske unije, što čeka Hrvatsku na početku sljedeće godine, te u zemlji raste rejting populista pa se čini da vlada nije mogla odabrati gori trenutak za kraj mandata.
“To je prizemna politika”
Prije nekoliko tjedana promijenjeni su ugovori 700 zaposlenika finske pošte kojima su dobili niže plaće. Zbog toga su svi poštari krenuli u štrajk, koji je trajao dva tjedna te se proširio na još neke kompanije. Vlada koju predvode socijaldemokrati stala je javno na stranu radnika te se usprotivila odluci pošte, a premijer Rinne, i sam bivši sindikalni čelnik, rekao je da je jasno dao do znanja upravi pošte da neće prihvatiti smanjivanje radnika u kompanijama čiji je vlasnik država, među kojima je i pošta. No, predsjednik uprave pošte Markku Pohjola u petak je rekao, nasuprot tvrdnji vlade, da je o odluci o smanjivanju plaća 700 radnika obavijestio ministricu Sirpu Paatero. Ministrica je najprije kazala da joj nije rečeno kad će se smanjiti plaće, no kasnije je priznala da je datum smetnula s uma. Ministrica je taj dan morala dati ostavku, a vlada je već u tom trenutku pala u krizu.
Jučer je Stranka centra, druga najsnažnija u koaliciji, rekla da je izgubila povjerenje u Rinnea zbog njegovih poteza vezanih za štrajk te posebno, kako oni smatraju, obmane parlamenta tvrdnjom da nije sudjelovao u pregovaranju o uvjetima rada za poštare. No, dvije stranke nisu razvrgnule koaliciju jer su centristi ljutiti samo na premijera te su tražili isključivo njegovu ostavku. Predsjednik Sauli Niinisto prihvatio je Rinneovu ostavku, ali je zatražio od njega da predvodi prijelaznu vladu dok se ne sklopi nova.
Finski profesor politologije na sveučilištu u Helsinkiju, Jan Sundberg, izvještava portal News Now Finland, situaciju opisuje kao prizemnu politiku.
– Spor je riješen i ministrica koja je bila odgovorna za državne kompanije dala je ostavku. No, smatram da nije napravljeno mnogo štete i cijela se stvar osvetila vladi – rekao je Sundberg i dodao da nova šefica centrista Katri Kulmuni pokušava poboljšati imidž stranke u javnosti.
Glavne stranke u vladi, socijaldemokrati i centristi, zapravo ne žele raspisivanje novih izbora jer je porasla popularnost krajnje desnih populista iz Finske stranke koju podržava petina građana.
Zbog toga se očekuje da će vladajuća stranka nastaviti koaliciju koju bi trebao predvoditi netko drugi s ljevice. Jučer su se kao kandidati spominjali 34-godišnja ministrica transporta Sanna Marin, koja bi time postala najmlađa predsjednica vlade u povijesti, i treća žena na toj funkciji, te 37-godišnji šef socijaldemokrata u parlamentu Antti Lindtman.
Premijer Rinne opstao je samo pola godine, a na vlast je došao nakon izbora u travnju na kojima su socijaldemokrati postali vodeća snaga prvi put nakon više od 15 godina. Nakon tih izbora politička scena ostala je neizmjerno razmrvljena. Socijaldemokrati su bili prvi, ali su osvojili manje od 18 posto glasova, a tri prvoplasirane stranke, Rinneovu, desnu Finsku stranku te ekonomski liberalnu Nacionalnu koaliciju, dijelilo je manje od jedan posto glasova.
Lider Nacionalne koalicije Petteri Orpo predložio je da sve stranke sudjeluju u pregovorima o sastavljanju nove vlade.
Smanjio bi novac Hrvatskoj
Iako većina Europe Finskoj priznaje uređenost sustava, u posljednje vrijeme tamošnje su političke institucije u velikim turbulencijama. I posljednji je premijer, Juha Sipilä upravo iz Stranke centra, dao ostavku samo nekoliko tjedana uoči izbora, i to zbog nemogućnosti premijera da reformira zdravstveni sustav. A njegovu je vladu još 2017. uspio spasiti tek raskol unutar populističke Finske stranke. Ona se raspala u trenutku kad je napuštala vladu, na dvije frakcije, a umjerenija je osnovala stranku Plava reforma i nastavila podržavati vladu. Plava reforma na izborima je potpuno potonula, osvojivši manje od jedan posto glasova.
Finska trenutačno predsjeda Unijom, a zemlja je u ponedjeljak dala svoj prijedlog proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Prema njemu bi se novac za koheziju smanjio za čak 18 milijardi eura u tom razdoblju, a Hrvatska je jedan od korisnika tog novca koji je osmišljen kako bi se pomoglo manje razvijenim zemljama Unije. Razvijene zemlje lobiraju za što manji proračun nakon izlaska Velike Britanije iz EU.
A predsjednici pjevaju optuženicima za privredni kriminal, kupuju im torte i nose im kolače u zatvor?