Fond za oporavak Europske unije od korona-krize, politički dogovoren na summitu u srpnju, ali blokiran u posljednjoj fazi usvajanja zbog namjere mađarske i poljske vlade da ulože veto u znak neslaganja s vezivanjem novca iz fondova uz poštivanje vladavine prava, počinje se prekrajati i pokušati lansirati na razini samo 25 država članica EU, bez Mađarske i Poljske. Vlade u Varšavi i Budimpešti imale su, naime, rok do završetka jučerašnjeg dana da se izjasne hoće li popustiti ili ustrajati u svojoj blokadi, a do zaključenja ovog izdanja nije bilo znakova popuštanja. Što znači da je prošao rok nakon kojeg ostatak EU ide u razradu “plana B” za zajedničko zaduživanje i financiranje oporavka od korona-krize.
Euro kao uzor
Neimenovani visoki diplomat EU, koji je najavio da se u plan B kreće ako Poljska i Mađarska do kraja utorka ne popuste i pokažu volju za kompromisom, nije otkrivao detalje o tome kako bi taj alternativni plan izgledao. No, općenito se u Bruxellesu smatra da pravno postoje samo dvije mogućnosti. Jedna je zajedničko zaduživanje 25 država članica kroz međuvladin sporazum, dakle izvan institucija Unija. Druga je da se ide u “proširenju suradnju”, kakva se spominje u članku 326. temeljnog europskog ugovora, po kojemu najmanje devet država članica EU može uspostaviti suradnju unutar okvira i u duhu Europske unije, ali bez nužnosti da u tome sudjeluju baš sve članice.
– Euro je najbolji primjer proširene suradnje. U principu to je zajednička valuta svih država članica, osim Danske koja je ispregovarala izuzeće, ali u praksi su euro uvele samo one države članice koje su primijenile sve kriterije. To znači da bismo mogli financirati fond za oporavak doprinosima i vlastitim sredstvima iz 25 država članica, i da bi financiranje bilo ograničeno na projekte u tih 25 država koje ispunjavaju kriterije, uključujući i čvrst mehanizam za vladavinu prava. Kao i s eurom, to bi bilo otvoreno i za Mađarsku i Poljsku, koje bi se priključile kad prihvate i ispune uvjete. Kao i s eurom, i ovo bi vodila Europska komisija u interesu čitave EU – predložio je još 18. studenog, u članku za EU Observer, liberalni europarlamentarac Guy Verhofstadt.
Na tragu tog prijedloga od danas bi taj “plan B” mogli početi pripremati Europska komisija i njemačko predsjedništvo Vijećem EU, a premijeri i predsjednici mogli bi o njemu početi raspravljati već sutra na (fizičkom, ne virtualnom) summitu u Bruxellesu.
“Nema pravnog temelja”
Pritisak na poljsku i mađarsku vladu postaje veći započinjanjem rada na planu B jer u tom scenariju te dvije zemlje gube ukupno oko 180 milijardi eura u ranije predloženim alokacijama kroz sve moguće EU fondove. Gube i tako što se mehanizam vezivanja vladavine prava uz korištenje novca iz europskih fondova svejedno može izglasati i stupiti na snagu, bez obzira na njihovo protivljenje. Ta regulativa usvaja se kvalificiranom većinom država članica.
Mađarski premijer Viktor Orbán smatra da nema pravnog temelja za bilo kakav plan B koji bi zaobišao mađarsko-poljsku prijetnju vetom.
– Temeljni ugovor EU, ekvivalent ustavu, je ogroman tekst. Nemoguće je napamet znati sve od riječi do riječi, ali par puta sam prošao kroz sve to i znam sve stavke koje bi teoretski mogle biti korištene da se zaobiđe jednoglasnost. I, koliko znam, nijedna stavka ne može biti iskorištena da se riješi ovaj problem. Nikad, međutim, ne možemo isključiti mogućnost da su drugi pametniji od nas – rekao je Orbán u razgovoru za radio Kossuth u petak.
Super su mi da se dvoje zemlje članice, najveće grebatorice EU novca tako ponašaju ...