Fondovi Europske unije za male i srednje poduzetnike

Prema službenoj statistici u Europskoj uniji danas postoji 23 milijuna malih i srednjih poduzeća. Europska komisija prepoznaje ih kao glavne generatore razvoja i rasta zapošljavanja te smatra da uspjeh ciljeva u strategiji Europa 2020 uvelike ovisi upravo o ostvarenju njihovih potencijala. Ovakav stav dijelom potiče i od činjenice da su u proteklih 5 godina gotovo 80% svih novih radnih mjesta u Europskoj uniji kreirala upravo mala i srednja poduzeća.

Europska komisija posebno u posljednje vrijeme kada je Europska unija pogođena gospodarskom i financijskom krizom koja se odražava i na europska mala i srednja poduzeća provodi različite mjere kojima nastoji olakšati njihovo poslovanje i rast. Dijelom to radi i putem strukturnih fondova, no prije svega putem Europskog fonda za regionalni razvoj te dijelom i putem Europskog socijalnog fonda. Naime, putem navedena dva fonda moguće je direktno financiranje poduzetničkih aktivnosti malih i srednjih poduzeća i to prvenstveno kroz provedbu takozvanih grant shema ili shema dodjele bespovratnih sredstava tj. darovnica.

Grant sheme provode se putem javnih natječaja odnosno javnih poziva za dostavu prijedloga projekata na koja se javljaju mala i srednja poduzeća sa svojim projektnim idejama te se uspješnim prijaviteljima bespovratno sufinancira određeni postotak prihvatljivih projektnih aktivnosti. Postotak sufinanciranja iz strukturnih fondova kreće se najčešće od 50% na više. Putem grant shema može se financirati veliki raspon aktivnosti čiji je osnovni cilj rast i jačanje produktivnih kapaciteta europskih MSP-a.

Uz grant sheme iz strukturnih fondova financiraju se i druge aktivnosti neposredno usmjerene na male i srednje poduzetnike, kao što su projekti jačanja poslovnog savjetovanja i edukacije malih i srednjih poduzetnika, investicije u poslovnu infrastrukturu, investicije s ciljem umrežavanja MSP-a, projekti vezani uz poticanje poduzetništva žena i slično.

Također, Europska komisija je u aktualnoj financijskoj perspektivi 2007. - 2014., a posebno u planovima novoga financijskog proračuna za razdoblje 2014. - 2020., poseban naglasak u financiranju malih i srednjih poduzeća stavila i na tzv. instrumente financijskog inženjeringa. Riječ je o financijskim instrumentima koji se provode putem financijskih posrednika, prvenstveno banaka, a nude se malim i srednjim poduzećima u obliku povoljnijih i dostupnijih financijskih sredstava u odnosu na tržišne uvjete. Prednost koju Europska komisija vidi u ovakvoj vrsti poticanja europskog malog i srednjeg poduzetništva u odnosu na tradicionalne grant sheme je revolving efekt koji ovi instrumenti generiraju.

U pretpristupnom razdoblju u Hrvatskoj kroz program Phare i IPA prvenstveno su se financirali projekti tehničke pomoći državnim institucijama koje pružaju podršku gospodarstvu. No, i u pretpristupnom razdoblju hrvatska mala i srednja poduzeća imala su mogućnost dobivanja bespovratnih sredstava putem grant shema i to iz Phare 2006 programa te kroz aktualni natječaj iz IPA programa – komponente IIIC koja se financira putem Operativnog programa za regionalnu konkurentnost, za koji je 19. prosinca 2011. godine raspisan javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za potporu povećanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj. Ove dvije mogućnosti izvrsna su prilika za učenje za naše MSP-e o tome kako se pripremaju, prijavljuju i provode projekti financirani iz EU fondova, a koje će zasigurno povećati kapacitete za uspješnu apsorpciju sredstava koje će hrvatski MSP-i imati na raspolaganju putem strukturnih fondova.

Također hrvatskim MSP-ima se već u pretpristupnom razdoblju nudi mogućnost sudjelovanja u tzv. Programima Zajednice, kao što su program CIP, FP7 i sl.