Formira se prva koalicijska vlada još od Drugoga svjetskog rata

 U vrlo teškom vremenu opterećenom velikim proračunskim deficitom i sporim izlaskom iz recesije Velika Britanija morat će se suočiti s potpuno novom situacijom. Prvi put nakon Drugoga svjetskog rata ta zemlja dobiva koalicijsku vladu, pri čemu nije nevažno da je ta koalicija sastavljena od dviju stranaka koje nisu ideološki baš naročito bliske, a još uvijek nije jasno kako će konzervativci i liberalni demokrati, dvije koalicijske stranke, nadići unutarnje probleme sa svojim članstvom.

- Naša zemlja dobila je "hung parlament" (parlament s vrlo slabom većinom), a suočeni smo s nekim dubokim problemima poput velikog deficita, socijalnih problema te s političkim sustavom kojem treba reforma - izjavio je 43-godišnji novi konzervativni premijer David Cameron, odajući dojam da je svjestan koji su problemi pred njim.  

Nakon pet dana konfuznih pregovora kao dobitnici su, dakle, izašli konzervativci i liberalni demokrati. Konzervativni čelnik Cameron postao je premijer iako torijevci nisu uspjeli skupiti dovoljan broj glasova za samostalno formiranje vlade, dok su liberalni demokrati uz pet ministarskih mjesta te uz druge dužnosti u vladi dobili obećanje o promjeni izbornog sustava koja bi dugoročno mogla osigurati bolji uspjeh stranke na sljedećim izborima (ako se za vrijeme provedeno u vladi ne diskvalificiraju u očima  birača).
Konzervativci su liberalima ponudili održavanje referenduma o tzv. alternativnom sustavu glasanja u kojem bi birači određivali poredak kandidata, a oni čija bi potpora premašila 50 posto dobili bi mjesto u parlamentu. Torijevci se uglavnom protive mijenjanju postojećega izbornog sustava koji favorizira dvije najveće stranke, a ako ne krenu k tom obećanom ustupku, obje bi se stranke mogle naći u gabuli.

Liberalni demokrati isposlovali su još i obećanje o fiksnom datumu izbora pa bi se sljedeći izbori trebali održati u svibnju 2015. godine te smanjenje poreznih opterećenja za najsiromašnije. 

Mladi vođa liberala Nick Clegg (također 43 godine) dobio je mjesto zamjenika premijera - funkciju potpuno novu u britanskom sistemu za koju trenutačno nitko sa sigurnošću ne zna što bi trebala predstavljati i koje bi Cleggu trebale biti zadaće.

Jučer su se počeli nazirati obrisi buduće koalicijske vlade.

Na mjesto ministra vanjskih poslova postavljen je William Hague, predsjednik konzervativne stranke od 1997. do 2001. godine, kada se povukao radi katastrofalnog poraza na izborima. Trenutačno slovi kao drugi čovjek stranke. U proteklih pet godina  obnašao je dužnost ministra vanjskih poslova u sjeni. Najavljuje da će se kao ministar truditi oko "samostalne britanske vanjske politike", a kao prioritet vidi i situaciju u Afganistanu. Tijekom 2001. godine optuživali su ga za ksenofobiju jer je u jednom stranačkom govoru rekao kako Velika Britanija postaje "zemlja stranaca".

Ministrica unutarnjih poslova zadužena i za prava žena i jednakopravnost konzervativka je Theresa May koja je prije izbora bila ministrica rada i mirovina u sjeni.

Na mjesto ministra obrane postavljen je konzervativac Liam Fox, koji je jedno vrijeme obnašao dužnost ministra obrane u sjeni.

Ministar gospodarstva bit će George Osborne, jedan od najbližih Cameronovih prijatelja i saveznika, a bit će uz financije zadužen i za banke.

Za ministra pravosuđa postavljen je torijevac Ken Clarke koji je devedesetih u vrijeme Johna Majora pomogao izvući Britaniju iz tadašnje recesije. Obnašao je niz dužnosti u vladama Margareth Thatcher i Johna Majora, a poznat je kao proeuropski političar, što mu velik dio stranke zamjera.

Ministar zdravstva bit će Andrew Lansley, dosadašnji ministar zdravstva u sjeni.

Liberalni demokrati dobili su ministra zaduženog za biznis i bankarstvo Vincea Cablea, ali još nije jasno u kojoj mjeri se njegove ovlasti preklapaju s financijama za koje su zaduženi konzervativci. Ta bi stranka trebala dobiti i mjesta ministra za energetiku i klimatske promjene, ministra obrazovanja i ministra za Škotsku.