Glasovanjem o raspravljenim točkama 10. saziv Hrvatskog sabora, konstituiran 22. srpnja 2020., u četvrtak će, nakon nepune četiri godine, zaključiti svoj rad. Novi, 11. saborski saziv birat će se koncem travnja ili u svibnju. Kada točno, odlučit će predsjednik Zoran Milanović.
Upravo stoga odlučili smo fotografijama podsjetiti na konstituirajuću sjednicu 10. saziva Hrvatskog sabora, kada je harao koronavirus i izabrani zastupnici u prostorijama Sabora nosili su maske. Sjednica 22. srpnja 2020. počela je izvođenjem himne "Lijepa naša domovino", a zastupnici su minutom šutnje odali počast prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, svim preminulim zastupnicima iz prošlih saziva, svim hrvatskim braniteljima i svima koji su dali život za domovinu.
Tada je za predsjednika Sabora po drugi put izabran HDZ-ov Gordan Jandroković, koji je dobio veliku potporu saborskih zastupnika. Od njih 144, koliko ih je glasovalo, 143 je bilo "za", a samo je jedan bio "suzdržan", nitko nije bio "protiv". Izborom svog predsjednika, Sabor se smatra konstituiranim. Zanimljivo, predsjednik Milanović nije prisustvovao konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga sabora, što je prvi takav slučaj u hrvatskoj povijesti.
Podsjetimo, u četvrtak Sabor, osim o svom raspuštanju, za što ruku treba dignuti 76 zastupnika, glasa i o izmjenama kaznenog zakonodavstva kojima se kao kaznena djela uvode femicid, rodno uvjetovano ubojstvo ženske osobe te neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje tzv. curenje informacija.
VEZANI ČLANCI:
Oporba se žestoko protivi ovom posljednjem, Vladu proziva da se prvo okomila na novinare, a između dva čitanja zakona, na zviždače. Više oporbenih klubova amandmanima je tražilo brisanje sporne odredbe, no Vladini predstavnici sve su ih odbili. Oporba pozdravlja da se femicid uvede u kazneno zakonodavstvo, no smeta joj što će se o njemu glasovati istodobno kad i o kaznenom djelu curenja informacija iz istraga, odnosno neovlaštenog otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje", koji naziva "lex. AP".
Sabor će glasovati i o izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika kojima bi se tim dužnosnicima povećala osnovica za izračun plaće za dodatnih 11, 5 posto. Dobili bi i pravo na naknadu troškova prijevoza na posao, uskrsnicu i božićnicu, dar za dijete do 15 godina, regres za godišnji odmor te pravo na sistematski pregled.
Na glasovanje čekaju i izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojima se uređuje pitanje ugovora o specijalističkom usavršavanju između specijalizanata i bolnica, kolokvijalno poznatih kao "robovlasnički ugovori". Po novome, troškovi specijalističkog usavršavanja sveli bi se isključivo na stvarne financijske troškove. U slučaju raskida ugovora o radu prije isteka ugovorene obveze rada, specijalizant ili specijalist bit će obvezni zdravstvenoj ustanovi koja ih je poslala na specijalizaciju nadoknaditi samo troškove specijalizacije, bez dodatnih drugih troškova.
Posljednjeg radnog dana Sabor treba potvrditi ugovor između Hrvatske i Italije o razgraničenju isključivih gospodarskih pojaseva te 2025. proglasiti "Godinom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva". Očitovat će se i o oporbenom prijedlogu da osnuje istražno povjerenstvo radi utvrđivanja (potencijalnog) korumpiranja medija javnim novcem, kao i o prijedlogu da Darija Jurišića imenuje pravobraniteljem za osobe s invaliditetom, nakon što je jesenas, na njen zahtjev, te dužnosti razriješio Anku Slonjšak.