U Hrvatskoj ima sedam kaznenih ustanova, u svakoj je omogućen pristup knjižnom fondu pa ukupno uzničke dane uz knjigu krati do 50 posto zatvorenika, a ljestvice najčitanijih djela otkrivaju da su najpopularniji krimići, ali čita se sve - od Biblije, preko Suzane Rog do Franje Tuđmana. (Hina)
U kaznionici Lipovica pored Požege najčitanije su, uz krimiće, putopisne knjige i one vjerskog sadržaja. Čitatelji najviše posežu za Biblijom i Kuranom, a slijede ih „Tko je čovjek“ Tomislava Ivančića i dva domaća klasika „Prokleta avlija“ Ive Andrića i „Zlatarevo zlato“ Augusta Šenoe.
U najpoznatijoj hrvatskoj kaznionici u Lepoglavi su uz krimiće najposuđivaniji trileri, povijesna proza i knjige za samopomoć. Umjesto Biblije i Kurana „Lepoglavcima“ su draže knjige dijametralno suprotnog sadržaja. Oni čitaju Zvonimira Majdaka, odnosno njegove erotske romane „Želim još puno puta“ i „Gospođa“ koje je pisao pod pseudonimom Suzana Rog, a u vrhu posudba su Kenan Crnkić i "Pazi kojeg vuka hraniš“ te Pavao Pavličić s „Krvnom vezom“.
Iz bibliotečnog odjela u Valturi, jedinoj kaznionici otvorenog tipa, najviše se poseže za romanom Agathe Christie „Ubojstvo u Orient Expresu“ i krimićima američke književnice Patricie Cornwell „Corpus delicti" i "Obdukcija“. Kroz njihove ruke često prolazi „Kućna biljna ljekarna“ Ivana Lesingera. Nerijetko posežu za enciklopedijama i knjigama povijesnog sadržaja, među kojima je najčitanija „Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji“ Franje Tuđmana.
Kaznionica u Turopolju još je jedna u kojima su najčitaniji kriminalistički romani, a jedina je gdje se iznadprosječni interes pokazuje za znanstvenu fantastiku i humoristički roman. Najposuđivaniji su Robert Ludlum i “Teški krug“, John Grisham i „Posljednji porotnik“ te svevremenski klasik Williama Shakespearea “ Romeo i Julija“.
Trileri su na prvom mjestu u Glini, a najčitanija je Marija Jurić Zagorka i njezina serija romana „Grička vještica". Tamo se također čita Andrića, ali za razliku od Lipovice zatvorenici u Glini preferiraju njegovu „Na Drini ćuprija“.
Zanimljivo je, a ne bi trebalo čuditi, da je treća po broju posudbi knjiga „Godina prođe, dan nikada“ glumca Žarka Lauševića koji je također dobar dio života proveo iza rešetaka.
U ženskom zatvoru u Požegi najviše se čitaju ljubavni romani, potom krimići i knjige za samopomoć. Najčitaniji je Robert Napra i njegovi romani „Luna“, „Bijela jutra“ i „Testament grofa Drakule“, a i „Ciganin, ali najljepši“ Kristijana Novaka te „Pogledaj što je mačka donijela“ Ante Tomića često prelaze iz ruke u ruku osuđenica.
Vili Beroš je prilikom izlaska iz pritvora držao u rukama svjetski bestseler Faktologija. Iako, nije puno govorio, Beroš je novinarima dao izjavu i o toj knjizi: "Sjajna knjiga! Govori o medijskoj percepciji stvarnosti. Govori o globaliziranju određenih ideja. Svima bih je preporučio. Dvaput sam je pročitao."