Ime svakoga mjeseca u kalendaru, od siječnja do prosinca, nosi sa sobom priču i značenje ukorijenjeno u povijesti, običajima i prirodi. Odlučili smo stoga istražiti podrijetlo naziva za svaki mjesec te razotkriti zanimljive priče i teorije koje stoje iza njih. U pisanju članka poslužili smo se Hrvatskom enciklopedijom, ali i tekstom "O jednom zanimljivom zidnom kalendaru" Borisa Franušića.
Siječanj
Naziv "siječanj" dolazi od glagola "sjeći", što se povezuje s aktivnostima sječe drva, posebno za gradnju. Ovaj naziv odražava tradicionalnu praksu sječe drva tijekom tog mjeseca, kada je drvo najpogodnije za gradnju jer tada nema puno sokova i vlage te je manje podložno truljenju. Osim toga, u meteorološkom smislu, to je vrijeme u godini koje svojom hladnoćom i studeni "siječe".
Veljača
Naziv, koji među slavenskim narodima rabe samo Hrvati, nije jednoznačno protumačljiv. Većina pretpostavki u sebi nosi značenje velik, ali bez potpuno dokazive etimologije. Najvjerojatnije je da dolazi od glagola oveljiti se, u značenju oduljiti se, kao naziv za mjesec u kojem dani postaju dulji.
Također, naziv "veljača" može biti povezan s obredima kao što su poklade koji padaju u taj mjesec, ili s blagdanom Svijećnice (22.2.), što objašnjava lokalne nazive poput "Svečen" i "Svičan". Nadalje, spominje se i da izraz "veljati" može imati značenje cviliti, što može biti povezano s tužnim zvukom koji mačke proizvode u tom mjesecu.
VEZANI ČLANCI:
Ožujak
Prema pisanju Hrvatske enciklopedije, etimološki se riječ "ožujak" izvodi iz praslavenskoga "lъžujьkъ", koji pokazuje isti korijen kao i imenica "lъžь" (laž), što potvrđuje i drugi hrvatski naziv – lažak. Značenjem se stoga ožujak može definirati kao "lažljiv mjesec", odnosno mjesec promjenljiva vremena, kada se ne zna traje li još zima ili je već počelo proljeće.
Travanj
Ime je dobilo po tome što u tom mjesecu trava počinje zelenjeti. To je vrijeme kada se vegetacija obnavlja i ponovno oživljava nakon zimske hladnoće.
Svibanj
Naziv je značenjski motiviran razdobljem cvjetanja biljke sviba. Riječ je o biljci iz porodice drijenova koja cvjeta bijelim cvijetom u to doba godine.
Lipanj
Taj mjesec, kao i dva prethodna, ime dobiva po bilju. Naime, u našim krajevima tada cvate lipa.
Srpanj
Naziv je značenjski motiviran uporabom srpa pri žetvi žitarica koja se odvijala u tome mjesecu. Nastavak – anj dobio je kao i prethodna tri mjeseca: travanj, svibanj i lipanj.
Kolovoz
Naziv "kolovoz" potječe od riječi "kolo", što znači kotač, i "voz", što se odnosi na promet ili kretanje. Dodatno, mjesec kolovoz bilo je vrijeme kada se žito obično kolovalo, odnosno vozilo, s polja do mjesta gdje se obrađivalo ili skladištilo. Stoga se naziv "kolovoz" može povezati s aktivnošću kolanja žita, koja je bila karakteristična za to doba godine.
VEZANI ČLANCI:
Rujan
Iako većina misli da je taj mjesec dobio ime po rujnu vinu, to nije točno. Ime je, naime, dobio po jelenjoj rici, od staroslavenske riječi rjujь (rika), jer se smatralo da se u tome mjesecu jeleni posebno glasaju.
Listopad
Mjesec listopad obično obilježava početak jeseni, kada lišće počinje mijenjati boje i otpadati s drveća. Pučki naziv nastao je stoga prema razdoblju padanja lišća.
Studeni
Naziv "studeni" za jedanaesti mjesec u godini potječe od njegovih hladnih i studenih temperatura, što je karakteristično za ovaj dio godine. Ime "studeni" dolazi od pridjeva "studen", što u hrvatskom jeziku znači "hladan". Rabili su ga također Rusi, Bjelorusi, Ukrajinci i Slovaci za jedan od zimskih mjeseci (novembar, decembar ili januar), ali se njime danas koriste samo Hrvati.
Prosinac
Etimologija i povijesno značenje naziva nisu posve sigurni. Postavka T. Maretića po kojoj je prosinac dobio naziv prema imenici proso (prosincem se naziva i božićni kolač koji se nekada mijesio od prosa) nije prihvaćena. Prema pučkoj etimologiji, naziv dolazi od glagola prositi u značenju prosjačiti, ali ta motivacija nije vjerojatna u doba nastanka naziva prosinac.
Naziv je najvjerojatnije nastao od glagola prosinuti; premda samo značenje u cjelini ostaje nejasno, glagol izražava povremeno probijanje sunca kroz oblake ili maglu, ali označuje i sijanje sunca općenito. Pritom se prosinac smatra mjesecom u kojem dani postaju sjajniji, što je više obilježje prvoga mjeseca u godini, ali se to opravdava činjenicom da se naziv prosinac nekada i rabio za prvi mjesec u godini, što potvrđuju ruski, ukrajinski i lužičkosrpski jezik, pojašnjava se na stranicama Hrvatske enciklopedije.
GALERIJA Ovo su najduži mostovi u Hrvatskoj: Jedan je godinama vodio u nigdje, a drugi je naš najveći ponos