Nakon što 15. srpnja završi redovan rad, Hrvatski sabor počet će preseljenje u prostore Hrvatskog vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman" na Črnomercu, gdje bi trebao ostati do završetka cjelovite i energetske obnove zgrade na Trgu svetog Marka. Preseljenje ureda predsjednika i potpredsjednika Sabora, predsjednika odbora, klubova zastupnika, zastupnika te zaposlenika Stručne službe bit će od 15. srpnja do 15. rujna, prema planu preseljenja, stoji u obavijesti koju je zastupnicima odaslao tajnik Sabora Davor Orlović.
Zgradu Hrvatskog sabora, koja ima status zaštićenog kulturnog dobra, nagrizao je 'zub vremena' i oštetili su je zagrebački i petrinjski potres u ožujku i prosincu 2020. i obnova joj je nužna. Procjena je da će ona potrajati dvije, tri godine, koliko će sabor biti u gostima na HVU-u na Črnomercu. Na početak obnove čekalo se poprilično, tom su kumovale složene procedure javne nabave, poništavanja javnog natječaja, odnosno odustajanja izabranog izvođača.
Za izgled zgrade kakav danas poznajemo, a radi se o dvokatnom kompleksu na istočnoj strani Trga svetog Marka, zaslužni su projektanti Lav Kalda i Karlo Susan. Naime, početkom 20. stoljeća postalo je jasno da Sabor i Zagrebačka županija, koju je sabor pod svoj krov primio 60-ih godina 18. stoljeća, više ne mogu 'stanovati' u istoj palači, pa je je 1907. Kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska vlada kupila stare jednokatnice na Markovom trgu te u Kamenitoj, Opatičkoj i Županijskoj ulici pa raspisala natječaj za projekt palače koja bi jedinstvenim pročeljem uklopila sve već postojeće kuće na toj parceli.
Kalda i Susan radove su završili 1911., tijekom koje je Zagrebačka županija prodala zgradu saboru. Time se palača vratila svom prvotnom vlasniku koji ju je još 1731. kupio za svoje potrebe. Zanimljiv je podatak da sabor u Zagrebu zasjeda od 13. stoljeća, a da sve do kraja 18. stoljeća nije bilo posebne zgrade za njegov rad. Tek 1731. kupljena je kuća na Markovu trgu koja se nalazila na mjestu današnje zgrade sabora, a koja je te iste godine stradala u požaru. Zbog dugotrajnog građenja i prepravki, zgrada sabora mješavina je oblika i stilova gradnje u kojoj su vidljivi elementi klasicizma, neorenesanse i secesije, a zbog čega ona danas predstavlja značajan spomenik kulture.
VEZANI ČLANCI:
U samostalnoj Hrvatskoj zgrada nikada nije ozbiljnije obnavljana, zahvati u njoj bili su skromni i parcijalni, mahom su se svodili na soboslikarske i parketarske radove, odnosno zamjenu dotrajalih parketa, prozorskih okvira, bojanje zidova. Tek se nešto ozbiljnije, u ljeto 2018., radilo na 3. katu zgrade, gdje je obnovljeno 13 ureda za službenike. Manji dio saborske zgrade temeljito je obnovljen prije više od četvrt stoljeća kada je uređena sabornica, saloni na prvom i drugom katu, dio prostora u prizemlju, restoran i kafić. Ipak, velik dio zgrade ostao je izvan dohvata majstora.
FOTO Kakva transformacija: Saborska zastupnica Boška Ban Vlahek izgubila je više od 65 kg