Prosječna plaća u prvih šest mjeseci rasla je za osam posto, dok je medijalna plaća porasla za 12 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Veći rast medijalne plaće u odnosu na prosječnu plaću nastao je zbog jačeg rasta najnižih primanja, ali i samo povećanja minimalne mjesečne plaće, navodi MojPosao.
Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 105 posto više od prosječne, najplaćenija zanimanja su i dalje ona iz područja informacijskih tehnologija (29 posto više od prosjeka) te tehnologije i razvoja (23 posto više od prosjeka).
Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju tekstilni radnici, djelatnici u uslužnim djelatnostima i pomoćnim zanimanjima.
Gledano po zanimanjima, najvišu mjesečnu plaću u prvih šest mjeseci imaju kontrolori leta, lead developeri te IT arhitekti. Najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su krojači, šivači, grafički pomoćnici, spremačice i frizeri.
Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su sedam posto više od prosjeka te iznose 1.392 eura. S druge strane, primanja zaposlenika privatnih tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su 4 posto niža od prosjeka (1.253 eura), prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu se kreću oko 1.282 eura, a mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 1.275 eura.
U odnosu na prošlu godinu plaće su najviše rasle u javnoj i lokalnoj samoupravi, dok su najmanje rasle u udrugama . Za razliku od 2023. godine kada je privatni sektor brže reagirao na inflaciju, sada je vidljivo kako je i javni sektor krenuo u jaču korekciju plaća.
Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Požeško- slavonskoj (-21 posto), Vukovarsko-srijemskoj (-19 posto) te Virovitičko-podravskoj (-18 posto) županiji.
Najviša prosječna plaća ponovno je zabilježena u Gradu Zagrebu (deset posto iznad prosjeka) te iznosi 1.483 eura te Međimurskoj županiji (jedan posto iznad prosjeka) i ona iznosi 1.323 eura.