FOTO Pogledajte unutrašnjost tajnog Titova bunkera na Zlataru

Planina Zlatar dugi niz godina čuvala je najveću državnu vojnu tajnu bivše Socijalističke federativne republike Jugoslavije (SFRJ). Na ovoj planini je u blizini Konjica, piše Klix.ba, prije 33 godine izgrađeno atomsko sklonište koje je bilo glavno komandno mjesto bivše Jugoslavenske narodne armije. Za objekt nazvan D-O ARK znala su samo četiri službena zapovjednika te radnici koji su pažljivo birani i koji su morali potpisati Ugovor u šutnji.

Gradnja tzv. Titova bunkera stajala je 4,6 milijardi dolara i trajala je punih 26 godina (1953. – 1979.). Objekt je od početka gradnje punih pedeset godina skrivala priroda i tri obične kuće koje ničim nisu sugerirale da se ispod njihove površine nalazi treći najvažniji vojni objekt u SFRJ, po važnosti odmah iza podzemnog aerodroma Željave kod Bihaća i ratne luke Lora u Splitu.

Trodijelni bunker

Bunker se sastoji od tri dijela od kojih je prvi, tzv. maskirni dio jedini vidljiv izvana. On se također sastoji od tri dijela, odnosno objekta, a to su nadzorne rezidencije, objekt za uže osiguranje bivšeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita te objekt za smještaj osoblja za tehničku podršku.

Na kraju hodnika u prvoj kući otvaraju se troja teška metalna vrata debljine 1,20 metara, iza kojih se nalazi tunel koji vodi do središta atomskog skloništa. On je dug 202 metra i nalazi se na dubini od 280 metara. Osvjetljava ga 6000 neonskih lampi i može izdržati udar jačine 20 kilotona. Njegovi zidovi izrađeni su ručno, od drveta, a tunelima je povezan s maskirnim dijelom.

Posljednji, odnosno treći dio objekta podijeljen je u 12 blokova i ima oblik potkove. U njemu se nalaze sustavi za zaštitu, protupožarni sustav, zatim sustav za zaštitu od nuklearnog udara i klima pa je taj dio posebno osiguran. Najznačajniji blokovi u njemu su blok 6 u kojem se nalazi komunikacijski centar, zatim blok 8 koji je Titov blok te blokovi 10 sa spremištima za naftu i 11 za vodu. Temperatura u bunkeru kreće se između 21 i 23 Celzijeva stupnja, a vlažnost zraka od 60 do 70 posto, što predstavlja idealne uvjete za život. Također, iz bunkera postoji alternativni izlazak koji nije ucrtan na mapi, a vodi na brdo iznad objekta visine 170 metara, kojim se može doći do čvorišta na planini Zlatar.

Dostatan za 350 osoba

Na ukupno 6854 četvorna metra bunker sadrži više od 100 spavaonica s udobnim ležajevima pa je u slučaju nuklearnog udara bio spreman primiti 350 osoba iz najvišeg vojnog i političkog vrha bivše SFRJ koje su u njemu mogle boraviti šest mjeseci bez ikakva kontakta s vanjskim svijetom.

Uz niz pratećih objekata poput dviju konferencijskih sala, pet operativnih centara s izravnim telefonskim vezama s predsjedništvima saveznih republika i kablovskom televizijom, dvije kuhinje, pet velikih zahoda i bolnice s operacijskom salom, tu je i Titova rezidencija s pet prostorija u kojoj luksuza ne nedostaje.

Kulturna atrakcija

Iako su se od početka rata na području BiH počeli voditi pregovori o tome kome treba pripasti ovaj vojni objekt i, iako mu je u jednom trenutku prijetilo i uništenje, bunker je sačuvan, a zalihe koje su se u njemu nalazile poslužile su za preživljavanje tijekom rata. Danas nekadašnji tajni objekt pripada Ministarstvu obrane BiH, a čuva ga pet vojnika. Postao je mjesto susreta umjetnika iz regije i svijeta pa je tako prošle godine u njemu od 27. svibnja do 27. rujna održano prvo Bijenale suvremene umjetnosti na kojem su sudjelovala 44 umjetnika iz 18 zemalja svijeta te više od 15.000 posjetitelja. Postavljeno je i 50 umjetničkih djela koji su postala trajna postavka bunkera. Projekt  su zajednički financirale Srbija, Crna Gora, Turska, Hrvatska i BiH, a tako će biti i iduće godine.

>>Devedesetogodišnji neretvanski ribar ulovio – bistu maršala Tita