- Velike poplave pogodile su srednju Europu, a vodni val približava se Hrvatskoj
- Unaprijed su proglašene redovne mjere obrane od poplava
GALERIJA Pripreme za obranu od poplava
Tijek događaja:
14:12 - Vodeni val na Dunavu u Hrvatskoj se očekuje iduće srijedu i bit će nešto niži od predviđanja, no unatoč tome obavljene su sve potrebne predradnje i situacija je apsolutno pod kontrolom, rekli su u petak u Osijeku predstavnici 'Hrvatskih voda' i županijskog Stožera Civilne zaštite. Nakon obilaska nebranjenog područja uz Dunav kod Aljmaša, Direktor osječkog vodno-gospodarskog odjela 'Hrvatskih voda' Željko Kovačević izjavio je kako su se pripremali za vodeni val na razini iz 2013. godine, ali ovaj će, po svemu sudeći, biti nekih 40 centimetara niži.
Ističe da je ovogodišnji vodeni val ipak jedan od povijesno većih, pa su u suradnji sa županijskim i općinskim Stožerima CZ provedene sve potrebne pripreme u obrani od poplava. Pojasnio je kako na nebranjenom području kod Aljmaša nadležne službe nastoje minimalizirati štetu, a 'Hrvatske vode' osigurali su dovoljne količine vreća i pijeska da bi što više pomogli ljudima.
Ovdje očekujemo niže vodostaje nego 2013 godine, i očekujemo vodostaj Dunava od 770 do 780 centimetara, a sada je trenutno 434 centimetra. Sam Aljmaš nije ugrožen, jer se nalazi na povišenom području, ali ovdje na nebranjenom području ljudi su godinama gradili vikendice, pa ćemo im pokušati pomoći, kako bi im ublažili štetu, pojasnio je Kovačević. Napominje kako je Drava na svim uzvodnim profilima u stagnaciji ili opadanju, a jedina tendencija rasta je u Osijeku, jer je Drava pod usporom zbog porasta vodostaja Dunava.
Očekujemo vodostaj Drave koji bi trebao biti za 30 centimetara veći nego što je bio u lipnju ove godine, odnosno oko 450 centimetara, kada se uvode redovite mjere obrane od poplava, pa još nećemo doći do izvanrednih, kazao je Kovačević.
Spremni smo na svim punktovima, u suradnji sa svim sastavnicama Civilne zaštite, a u pripravnosti je i 300 pripadnika Hrvatske vojske, koji će od ponedjeljka biti na raspolaganju, ako to bude bilo potrebno. Želimo poslati umirujuću poruku građanima, da je ovo ozbiljan vodeni val, ali da je sve apsolutno pod kontrolom, istaknuo je Kovačević.
Osječko-baranjski župan Mato Lukić izvijestio je kako se na nebranjenom području kod Aljmaša trenutno pune vreće s pijeskom, i stanovnicima se pomaže u utvrđivanju njihovih objekata.
Voda će ovdje sigurno doći, ali snage Civilne zaštite će pomoći stanovništvu da šteta bude što manja, poručio je Lukić.
13:11 - Štete od poplava u Austriji mogle bi dosegnuti 600 do 700 milijuna eura, pokazuju prvi izračuni osiguravateljskih tvrtki. U ekstremnom slučaju iznos bi mogao premašiti i milijardu eura, upozorava udruga osiguravatelja VVO, dodavši da ih najviše brine "brza i nebirokratska obrada zahtjeva" za pokrivanjem štete..
Brojke pojedinačnih osiguravatelja već su pokazale da su razmjeri štete značajni pa je tako osiguravajuće društvo Wiener Städtische prije nekoliko dana objavilo da očekuje zahtjeve u visini do 100 milijuna eura. Austrijska vlada povećala je u međuvremenu fond za naknadu šteta prouzročenih katastrofama na milijardu eura. Očekuje se da će Europska unija osigurati Austriji oko 500 milijuna eura pomoći.
Češki osiguravatelji procijenili su u utorak osiguranu štetu od poplava na oko 670 milijuna eura, što bi ih svrstalo na drugo mjesto na ljestvici najskupljih prirodnih katastrofa u češkoj povijesti, nakon onih u 2002. godini, upozorili su.
13:07 - Vezano uz obranu od poplava, premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade je kazao: "Europa se proteklih dana suočava s velikim elementarnim nepogodama, osobito u središnjoj Europi. Riječ je o velikim oborinama koje su uzrokovale poplave na području Austrije, Češke, Slovačke i Mađarske. Stoga smo danas, uoči prolaska vodnog vala kroz Hrvatsku, zamolili direktora Hrvatskih voda da zajedno s nadležnim ministricama i ministrima izvijesti o pripremama koje su poduzete i svim aktivnostima kako bismo spriječili štete i osigurali adekvatnu pripremu jačanja sustava obrane od poplava, ali i pripremu svih onih koji žive uz Dunav".
Generalni direktor Zoran Đuroković podsjetio je kako je sve krenulo oko 12. rujna s ciklonom Boris. "Došlo je do formiranja velikih vodnih valova. Kod nas nije došlo do većih vodostaja na Muri, Dravi i Kupi, tako da smo se moglo posvetiti dolasku velikog vodnog vala Dunava."
Vodni val doći će do nas, dodao je, u srijedu. "Imali smo dovoljno vremena i pregledane su vodne građevine, uspostavljeno stalno dežurstvo, provjerena oprema na skladištima... Osigurana je pripravnost 300 hrvatskih vojnika od ponedjeljka, dva dana znači prije dolaska vodnog vala, koji će biti na raspolaganju za potrebe eventualnih hitnih intervencija na obrani od poplava u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji."
"Spremni smo i sada. Posao ćemo odraditi do nedjelje, a od tada krećemo neprekidno u stanje pripravnosti. Uz potporu svih sastavnica našeg društva, znamo da ćemo sve to ostvariti i pružiti sigurnost našim građanima", zaključio je.
10:34 - Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković za N1 je u četvrtak komentirao vodostaje rijeka i moguće poplave.
“Imamo karte rizika i opasnosti od poplava. Sigurno da je ovaj jedan od pet najvećih u povijesti. Ovo se može usporediti s 2013., oko pola metra manje, zbog čega će nama biti nešto lakše obraniti se. Ali, tu smo svi mi koji se borimo protiv toga i na vrijeme smo reagirali. Neumorno se radilo prije, radit će se i sad, dan i noć. To će trajati oko sedam dana 0-24. Do sutra će se složiti obrana u Vukovaru, a do nedjelje planiramo završiti sve aktivnosti pa da se od ponedjeljka koncentriramo samo na interventne aktivnosti. Sad je više od 300 ljudi na terenu, a poslano je više od 10.000 vreća. U zalihama ćemo imati oko 100.000 vreća, ukupno ih imamo milijun i pol”, istaknuo je jučer.
10:15 - Hrvatske vode izvijestile su jučer, 19. rujna, kako je situacija u Hrvatskoj puno povoljnija u odnosu na Češku, Austriju, Rumunjsku, Poljsku i Mađarsku. Preventivno su, s obzirom na formiranje iznimno velikog vodnog vala rijeke Dunav u uzvodnim zemljama, unaprijed proglašene redovne mjere obrane od poplava za sve dionice uz rijeku Dunav i za 30-ak kilometara nasipa uz rijeku Dravu uzvodno od ušća u Dunav.
Očekuje se kako će vodostaji Dunava u Hrvatskoj biti za 40-50 cm niži nego 2013. godine, iako se pripreme za obranu od poplava u Baranji iz razloga sigurnosti obavljaju i za 20-ak cm više vodostaje. Hrvatske vode navele su u četvrtak kako se vrh vodnog vala Dunava na ulaznom profilu u Republiku Hrvatsku, u naselju Batina očekuje se tijekom sljedećeg tjedna (srijeda, 25. rujna) na razini +730-750 cm.
"U srijedu 18.9.2024. godine održane su sjednice stožera civilne zaštite Osječko-baranjske županije i Vukovarsko-srijemske županije na kojima su Hrvatske vode koordinirale zajedničke aktivnosti za potrebe provedbe mjera obrane od poplava sa stožerima civilne zaštite. Nasipi na Dunavu su izgrađeni da mogu prihvatiti razinu ovog vodnog vala Dunava, ali će biti potrebna danonoćna kontrola stanja nasipa od strane stručnih službi u dužini većoj od 50 km na području Baranje u cilju omogućavanja eventualnih hitnih intervencija za potrebe osiguranja stabilnosti nasipa, što je sastavni dio svake provedbe mjera obrane od poplava kod ovako velikih vodnih valova", ističu Hrvatske vode.
VIDEO Mađarski gradovi uz Dunav bore se s poplavama
10:15 - Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je u četvrtak u Wroclawu pomoć od 10 milijardi eura zemljama srednje Europe koje su pogođene katastrofalnim poplavama. “Mogli bismo mobilizirati 10 milijardi eura iz kohezijskih fondova za zemlje koje su pogođene poplavama”, rekla je von der Leyen u Wroclawu u Poljskoj, gdje zajedno s premijerima Poljske, Slovačke, Češke i Austrije obišla poplavljena područja.
Istaknula je da sada treba iskoristiti sva raspoloživa sredstva. U prvom redu tu je Fond solidarnosti, koji se može koristiti za obnovu infrastrukture, poput cesta, željeznice, mostova i slično. “Ali, mislim da to neće biti dovoljno s obzirom na goleme razmjere štete”, rekla je von der Leyen.
Drugi izvor su kohezijski fondovi, koji se inače koristi uz sufinanciranje država članica. U ovom slučaju ne bi se tražilo nacionalno sufinanciranje i sva bi sredstva dolazila iz kohezijskog fonda te bi se na taj način osiguralo oko 10 milijardi eura. “Potrebna je maksimalna fleksibilnost, a vama je potrebna brza pomoć. Stoga moramo mobilizirati kohezijske fondove na fleksibilan i ciljan način tamo gdje je najpotrebnije”, rekla je predsjednica Komisije.
Bitno je da ste reagirali na vrijeme pa makar plimni val sve potopio.