TITOVA VILA, PALACE....

FOTO Raskošna imanja u Hrvatskoj: Posjećivali ih velikani, a sada propadaju

Foto: Marijan Susenj/Davor Puklavec/Marko Jurinec/PIXSELL
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Titova vila Izvor na Plitvicama
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Titova vila Izvor na Plitvicama
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Titova vila Izvor na Plitvicama
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Titova vila Izvor na Plitvicama
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Titova vila Izvor na Plitvicama
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Titova vila Izvor na Plitvicama
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Titova vila Izvor na Plitvicama
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Titova vila Izvor na Plitvicama
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Titova vila
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Titova vila
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Napušteni i derutni dvorci u okolici Varaždina
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Napušteni i derutni dvorci u okolici Varaždina
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Napušteni i derutni dvorci u okolici Varaždina
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Napušteni i derutni dvorci u okolici Varaždina
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Napušteni i derutni dvorci u okolici Varaždina
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Napušteni i derutni dvorci u okolici Varaždina
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Napušteni i derutni dvorci u okolici Varaždina
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Napušteni i derutni dvorci u okolici Varaždina
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Dvorac Inkey
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Dvorac Inkey
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Dvorac Inkey
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Dvorac Inkey
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Dvorac Inkey
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Dvorac Inkey
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Dvorac Inkey
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Dvorac Inkey
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Rijeka: Derutni interijer hotelskog kompleksa Haludovo
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Rijeka: Derutni interijer hotelskog kompleksa Haludovo
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Rijeka: Derutni interijer hotelskog kompleksa Haludovo
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Rijeka: Derutni interijer hotelskog kompleksa Haludovo
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Rijeka: Derutni interijer hotelskog kompleksa Haludovo
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Rijeka: Derutni interijer hotelskog kompleksa Haludovo
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Rijeka: Derutni interijer hotelskog kompleksa Haludovo
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Rijeka: Derutni interijer hotelskog kompleksa Haludovo
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
Vrsar: Derutni samostan Sv. Mihovila
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
Vrsar: Derutni samostan Sv. Mihovila
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
Vrsar: Derutni samostan Sv. Mihovila
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
Vrsar: Derutni samostan Sv. Mihovila
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
Vrsar: Derutni samostan Sv. Mihovila
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
Vrsar: Derutni samostan Sv. Mihovila
19.11.2024.
u 13:00
Iz raznih razloga upravo su svoj vrhunac doživjela prošlog stoljeća, nakon čega su ostavljena u derutnom stanju
Pogledaj originalni članak

Brojna su raskošna izdanja diljem Hrvatske krasila Hrvatsku kao zemlju znamenitosti. Ipak, iz raznih razloga upravo su svoj vrhunac doživjela prošlog stoljeća, nakon čega su ostavljena u derutnom stanju.

Jedna od najpoznatijih takvih građevina je upravo Titova vila na Plitvicama.

 Tito je tu vilu dao sagraditi nakon Drugog svjetskog rata, a gradili su je upravo zatvorenici s Golog otoka, Gradiške, Lepoglve i Mitrovice.

Ovaj 'Objekt 99' bio je prepun sivkastog kamena škriljevca i unikatnog namještaja kojeg su napravili zatvorenici, a otvorena je u tajnosti.

U tu su rezidenciju dolazili brojni političari i poznate osobe na sastanke, a često se otamo odlazilo i u lov. Vila je imala i kuglanu, dvoranu za biljar, a navodno je čak imala i kino.

Jedan od dvoraca o kojima smo prijašnjih godina i pisali krenuo je u rekonstrukciju.

Radi se o dvorcu Opeci koji se nalazi u Vinici, izgrađenom u drugoj polovici 17. stoljeća. Prvi gospodari su bili grofovi obitelji Keglević, a vlasnici su bili i grofovi Nadasdy i Drašković.

 U ruke grofa Marka Bombellesa dolazi sredinom 19. stoljeća udajom kćeri grofa Draškovića, nakon čega kreće njegova nadogradnja, a obitelj je tamo naselila i prve fazane u Hrvatskoj.

 To je privuklo brojne velikaše, pa je tako primjerice prijestolonasljednik Franjo Ferdinand u dvorcu bio čak sedam puta. 

Nakon Drugog svjetskog rata i ova obitelj odlazi iz dvorca, a nakon toga dobiva razne funkcije - od Titove vile, škole... 

Potom nastavlja propadati, da bi njegova rekonstrukcija bila pokrenuta, a u dogledno vrijeme postat će sjedište Regionalnog centra kompetentnosti u poljoprivredi.

Svoj krah doživio je i dvorac Inkey, smješten na Kalniku u mjestu Rasinja, kojeg je sagradila istoimena obitelj sredinom 19. stoljeća, a isti takav nalazi se i u Mađarskoj.

Barunska obitelj Inkey de Pallin prvo se spominje 1778. godine kada je bivši vlasnik svoje imanje založio Baltazaru Inkeyu. 

Uz ovu obitelj veže se o legenda o Lily, mladoj barinuci koja je bila najljepša u Rasinji. Jednom je doživjela nesreću, a spasio ju je upravo seljak Matko. Par se uskoro zaljubio i počeo tajno sastajati, što se nikako nije svidjelo ocu Ferdinandu.

Otac je navodno ubio Matka, a Lily zatočio u kulu  dvorca, zbog čega je ona poludjela i oduzela si život, a njen duh dan danas luta Rasinjom. Dvorac je bio dijelom obiteljske rezidencije do kraja Drugog svjetskog rata, nakon čega je obitelj pobjegla.

Idućih godina taj se objekt pretvorio u osnovnu školu, pa matični ured i ambulantu, da bi nakon pravnih zavrzlami dvorac 2019. kupila Koprivničko-križevačka županija koja je i najavila obnovu pomoću EU fondova, koja se i dalje čeka.

Najmodernija poznata građevina koju vrijedi spomenuti svakako je Haludovo Palace Hotel, sagrađen 1971. na otoku Krku u Malinskoj.

Sagradio ga je Bob Guccione, vlasnik magazina Penthause i to u investiciji od čak 45 milijuna dolara. Ovaj kompleks smatrao se jednim od najraskošnijih u cijeloj Jugoslaviji, a brojne poznate ličnosti su tamo boravile.

U jednom trenutku navodno se tamo jelo 100 kila jastoga, 5 kila kavijara te pilo stotine boca šampanjca dnevno.

Ipak, nakon samo godinu dana hotel je i bankrotirao, nakon čega je krenulo njegovo sporo propadanje.  

Samostan sv. Mihovila u Vrsaru, za razliku od drugih, datira čak iz 11. stoljeća, kada ga je po legendi ostovao sv. Romuald, utemeljitelj benediktanaca. 

U ovom su samostanu, koji se nadograđivao i širio stoljećima, navodno boraviti i templari za vrijeme epidemija, a krajem 14. stoljeća su ga preuzeli kamaldoljani Sv. Mihovila u Muranu kod Venecije. 

Kasnije je imanje bilo prodano, a potom se pretvorilo u pravo središte poljoprivrednog gospodarstva. 

U državno je vlasništvo prešlo u 19. stoljeću, a nakon toga je nastavilo propadati, no i za ovaj samostan najavljena je obnova i revitalizacija cijelog kompleksa. Ipak, ima mjesta za optimizam.

Pogledajte na vecernji.hr