Analiza rezultata lokalnih izbora, nastavak izborne kampanje ali i nabavka vojnih aviona kao i svakodnevni problemi s kojima se suočava Hrvatska rezultirali su kako je ove godine obljetnica katastrofalne poplave u županjskoj Posavini prošla tiho i nezapaženo iako se radilo o jednoj od najvećih prirodnih nepogoda u Hrvatskoj u povijesti.
Svibanj i proljeće te 2014. godine u dijelovima Hrvatske, BiH i Srbije ostalo je zapisano kao jedno od kišovitijih što je dovelo i znatnog porasta vodostaja više rijeka. Dodatan problem predstavljalo je topljenje snijega u Alpama. Radi svega toga protoci južnih pritoka Save, poput Une, Vrbasa, Bosne i Drine, postigli su rekordne količine prostornih metara vode u sekundi i svojim su povijesnim maksimumima utjecali u rijeku Savu. Vodostaj Save rastao je iz sata u sat i sve je ukazivalo kako će doći do poplava.
U BiH u 10 dana pale su ekstremne količine oborina od 200 do 250 litara kiše po m2, mjestimično i više. Protoci rijeka, južnih pritoka rijeke Save, iznosile su rekordne količine m3 u sekundi Una 1750 m3/s, Vrbas 2000 m3/s, Bosna 3500 m3/s i Drina 4000 m3/s i ulijevaju se u svojim povijesnim maksimumima u Savu te je zbog toga i rijeka Sava dostigla dosad nezabilježene protoke i vrijednosti vodostaja. Prosječni protok rijeke Save kod Županje iznosi 1000-1100 m3/s, a na mjerodavnom vodomjeru u Županji dana 16. svibnja 2014. izmjeren je protok od 5500 m3/s.
Prva izlijevanja rijeka dogodila su se u dijelovima BiH. Tisućljetni vodostaj Save koji je dosegnuo 1194 cm uzrokovao je da je 17. svibnja 2014. godine nasip puknuo na dva mjesta i to u Rajevom selu i Račinovcima. Voda iz korita Save počela je plaviti plodnu zemlju tako da se u tome dijelu županjske Posavine ponovno pojavilo malo „Panonsko more“. Ubrzo su pod vodom ostali Gunja, Račinovci, Rajevo Selo, kao i dijelovi Posavskih Podgajaca, Đurića i Strošinaca. O količini vode i razmjerama katastrofe govori i to da je voda u nekim dijelovima Gunje bila visoka i 3 – 4 metra. Sve ono što su mještani stvarali godinama uništeno je ili nestalo u svega nekoliko sati.
Prvi je udar vodenoga vala koji je uslijedio poslije puknuća nasipa bio je i najgori i on je odnio dva ljudska života – Ruže Sirotković i Franje Šoltesa. Inače, poplave na području Republike Hrvatske dio su poplava koje su zahvatile cijelu jugoistočnu Europu u svibnju 2014. i odnijele više od 60 života te prouzročile veliku materijalnu štetu. Presijecanjem cesta na četiri mjesta, korištenjem riječnih i kanalskih tokova voda iz korita Save je preusmjerena ka šumama Spačvanskog bazena što je spriječilo i veće štete. Prema službenim podacima za radove na obrani nasipa i utvrđivanju druge crte obrane ugrađeno je preko 1.000.000 vreća pijeska, 3.000 m³ kamena, 26.000m³ pijeska i preko 2.700 jumbo vreća. Veliku ulogu u obrani naselja od poplava imali su pripadnici Hrvatske vojske, policija, vatrogasci, Crveni križ, Hrvatska gorska služba spašavanja kao i brojni stanovnici Vukovarsko-srijemske županije i cijele Hrvatske.
Iz poplavljenih naselja evakuirana je 8.951 osoba te su mještani Cvelferije bili smješteni po cijeloj Vukovarsko – srijemskoj županiji ali i Hrvatskoj. Evakuirano je i 9.148 životinja. Na više od 7.500 objekata utvrđena je materijalna šteta veća od 1,2 milijarde kuna, troškovi privremenog smještaja i osnovnih životnih potreba iznosili su više od 13 milijuna kuna, dok su na usjevima zabilježene štete od 55 milijuna kuna. Ukupna materijalna šteta od poplava na području županjske Posavine procjenjuje se na preko 1,7 milijardi kuna.
S povlačenjem vode započela je obnova obiteljskih kuća i infrastrukture u poplavljenom području. Do danas je obnovljena ili novoizgrađena većina uništenih objekata ali se unatoč tome ovaj dio Hrvatske nikada nije potpuno oporavio od katastrofe koja ga je zadesila. Određeni postotak stanovništva nikada se nije vratio u svoje domove, što potvrđuje činjenica da danas u Gunji ne živi više od 2.500 ljudi, što je 1.200 manje u odnosu na 2011. godinu.
U međuvremenu je pokrenut i Projekt modernizacije lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške kako bi se i na ostalim dionicama nasipa osigurala ujednačena razina sigurnosti od prodora nasipa uslijed hidrauličkog sloma temeljnog tla te adekvatan pristup nasipu radi provedbe mjera obrane od poplava i učinkovitijeg održavanja nasipa. Ukupna vrijednost Projekta procijenjena je na 369,7 milijuna kuna od čega EU sredstva iznose 314,2 milijuna kuna, a planirani rok za dovršetak radova je kolovoz 2023. godine.
Tekst je potican sredstvima u sklopu projekta Novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.
Tu se proslavila i omastila drugarica Sataraš