FOTO Zabranjuju se putovanja, u trgovinama ponestaje maski, šećera, ulja: Krenula je panika zbog korone

Imamo prvog pacijenta kod kojeg je utvrđena prisutnost kornavirusa. Pacijent se nalazi u Zagrebu u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". Riječ je o mlađem čovjeku, ima blaži oblik bolesti, izoliran je i njegovo stanje je zasad dobro – izjavio je premijer Andrej Plenković 25. veljače 2020. nakon sastanka Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu održanog u zgradi Vlade. Na tiskovnoj konferenciji uz premijera su liječnici čija će lica idućih mjeseci, pa i godina, putem malih ekrana gostovati u svakom domu, i postati najprepoznatljivija lica u Hrvatskoj: ministar zdravstva Vili Beroš, potpredsjednik Vlade Davor Božinović, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić. Po prvi put okupljen u ovom sastavu, Stožer je pritom objavio kako je riječ o mladiću koji je boravio u Milanu, kako će se liječnici sada usredotočiti na njegove kontakte, čulo se da je riječ o bolesti koja je prema kliničkim karakteristikama slična gripi i da se ne očekuje veći pobol i komplikacije od sličnih infekcija gripe, te da je zdravstveni sustav spreman. Ubrzo se ispostavilo kako gotovo sve izrečeno toga dana ne može biti dalje od istine te kako će cijeli svijet, s njime i Hrvatska, u 21. stoljeću doživjeti pandemiju neslućenih razmjera. Od toga dana prošle su točno četiri godine.  

Ubrzo nakon sjednice Nacionalnog stožera civilne zaštite u zgradi vlade novinari su se dali u potragu za "nultim pacijentom" te otkrili kako je riječ o 26-godišnjaku koji radi u zagrebačkoj tehnološkoj kompaniji Ericsson Nikola Tesla. Boravio je u Milanu s djevojkom proteklog tjedna, gdje je bio na nogometnoj utakmici Lige prvaka između Atalante i Valencije. Dva dana kasnije pojavio se na poslu te je u kompaniji, kako je priopćeno, "pokrenut postupak djelovanja predviđen za ovakve krizne situacije, u direktnom kontaktu sa stručnim tijelima i službama". Potom se doznalo i o drugom pacijentu, bratu blizancu "nultog pacijenta". Braća su se iz karantene javili za Večernji list. - Kako jutro odmiče malo nam raste temperatura, ali ne prelazi 38. Osjećamo se dobro, ništa drugačije od bilo koje viroze koju smo do sada imali – kazali su. Soba u kojoj su boravili bila je zaključana i gotovo nitko u nju nije ulazio. Sami su mjerili temperaturu, razinu kisika u krvi i otkucaje, a videonadzorom bili su pokriveni 24 sata. S liječnicima su razgovarali preko interfona ili mobitelom. 

Vrijeme su kratili gledanjem vijesti, a blizanac kojeg hrvatsko zdravstvo tretira kao "nultog pacijenta" ni na trenutak se nije činio potištenim ili nervoznim. Štoviše, bio je odlično raspoložen pa je našim novinarima prepričao i šale koje kolaju društvenim mrežama na njegov račun. – Kažu, romantičan vikend u Milanu, a djevojka mu nije oboljela. Nešto sigurno ne radi dobro – nasmijao se jedan od braće. Dva dana kasnije potvrđeno je kako je od korone oboljela i njegova djevojka. Nakon što je potvrđen prvi slučaj zaraze koronavirusom u Hrvatskoj, među građanima se već istoga dana počela širiti panika. U ljekarnama više nema zaštitnih maski, a u nekim trgovinama nestalo je antibakterijskih gelova za ruke i vlažnih maramica. Prema snimkama i fotografijama koje se šire društvenim mrežama, police nekih lokalnih dućana već su prazne. Nedostaje šećera, brašna, tijesta, mesa... što je vidljivo na snimkama koje objavljuju građani.

Prve mjere prevencije i zaštite od novog koronavirusa provode se u međunarodnim zračnim i morskim lukama u Hrvatskoj i počinju 24. siječnja. Po prvi puta se u javnosti komunicira termin "karantena", a školama se preporučilo da ne odlaze na ekskurzije i izlete u Italiju. Prve restriktivne mjere počinju u ožujku, nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija 11. ožujka 2020. proglasila pandemiju. Nastava se više ne održava u školi, nego na daljinu. Ograničena su okupljanja, smiju raditi samo trgovine s osnovnim prehrambenim namirnicama, ukidaju se uslužne djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja kojima su zabranjena javna okupljanja više od pet osoba na jednome mjestu.

Rad kulturnih djelatnosti je obustavljen, kao i rad svih ugostiteljskih objekata, uslužnih djelatnosti, sportskih natjecanja, treninga i radionica. Obustavljena su vjerska okupljanja, a poslodavci su bili obvezni organizirati rad od kuće. Tada je bio privremeno zabranjen i prelazak granica. Čak je i javni prijevoz privremeno obustavljen 21. ožujka. Tad je strogo ograničeno i zadržavanje na ulicama i javnim mjestima. Dakle, nema zadržavanja na cesti, samo odlazak u ljekarnu ili trgovinu. Krajem ožujka zabranjeno je napuštanje mjesta prebivališta i stalnog boravka, a građani su za opravdana putovanja morali imati propusnicu. 

Ugostiteljski objekti otrpjeli su najrestriktivnije mjere, pa su nakon otvaranja smjeli su raditi samo objekti s vanjskom terasom. Unutarnji dio koristio se samo za toalet, i to uz obvezno nošenje maske. Nakon što je dopušten rad unutarnjih dijelova objekata, za stolom su smjeli sjediti samo članovi istog kućanstva, a ugostitelji su morali mjeriti udaljenost između stolova. Stajanje za šankom bilo je zabranjeno, glazba nije bila dopuštena, kao ni točenje alkohola. Vrata su se zatvarala u 22 sata. Kao i na drugim mjestima, bilo je propisano koliko vjernika smije biti u crkvi. Hostija se više nije primala u usta, nego u ruku.

Jedan od najbizarnjih slučajeva s početka epidemije, u ožujku 2020., koji je najslikovitije dočarao značenje termina "novo normalno", dogodio se u Varaždinu gdje se zatečen muškarac koji se, umjesto u samoizolaciji koja mu je propisana, nalazio u polju gdje je traktorom prevozio gnojivo. Prema prekršajnom nalogu morao je platiti kaznu u visini 8000 kuna.

Psihološka granica od 100 umrlih prijeđena je 25. svibnja. Stroge restrikcije bile su na snazi od kraja ožujka do sredine svibnja, nakon čega je uslijedilo postupno popuštanje. U proljeće 2020. aktualne su bile i svakodnevne konferencije za medije Stožera koje su bile vrlo gledane. Građani su Stožeru u početku dali potpuno povjerenje, koje je postepeno kod dijela javnosti izgubio zbog dopuštanja iznimki za vjerske obrede i parlamentarne izbore, a kasnije i zbog održavanja Dana sjećanja u Vukovaru. Početkom studenoga, sjever Hrvatske bio je najgori u EU po rastu broja novozaraženih što je rezultiralo time da su se počeli puniti prvi vojni šatori za prijem covid bolesnika, i to u Varaždinu 24. studenoga.

U Zagrebu se krajem listopada mobilizirala sportska dvorana Arena kao tercijarni centar za prihvat oboljelih od koronavirusa. Prvi pacijenti primljeni su 28. studenoga, a krajem siječnja stavljena je u mirovanje. Stožer je 20. studenoga dodatno ograničio broj okupljenih na događanjima i okupljanjima na 25, broj ljudi na privatnim okupljanjima na 10, ograničio broj ljudi u trgovinama, svadbenim svečanostima i sprovodima, obustavio rad noćnih klubova i kasina, zabranio prodaju alkohola od 22 do 6 sati te propisao obavezno korištenje maski za lice i na otvorenome. Te mjere su dodatno postrožene tjedan dana kasnije pa je tako obustavljen rad ugostiteljskim objektima i teretanama, obustavljene su i svadbe i sajmovi, a broj putnika u javnom prijevozu je ograničen. Potom je na snagu ponovno stupila privremena zabrana i ograničavanje prelaska granica.

Vrhunac epidemije do tada bio je u prosincu kad je zabilježen najveći broj novozaraženih u jednome danu - 4620 i umrlih u jednome danu - 92, kao i najveći ukupni broj aktivnih slučajeva - 25.270, osoba na bolničkom liječenju - 2976 te osoba na respiratoru - 306.

Prvu godinu koronavirusa u Hrvatskoj obilježili su i prosvjedi i okupljanja protiv mjera diljem Hrvatske. Na zagrebačkom Trgu bana Jelačića 5. rujna su se na prosvjedu nazvanom Festival slobode okupili građani nezadovoljni propisanim mjerama za suzbijanje epidemije koronavirusa, smatrajući da one narušavaju temeljne slobode. Smetaju im, između ostalog, socijalna distanca i obaveza nošenja maski, a uvjereni su da korona nije nešto čega bismo se trebali bojati. Uskoro će se čuti i sve jači glas protiv cjepljenja. U Hrvatskoj će uskoro biti dostupna tri odobrena cjepiva - Pfizer/BioNTech, Moderna i AstraZeneca, ali kao i u drugim članicama EU, isporuka cjepiva kasni pa se procjepljivanje stanovništva ne odvija po zamišljenom planu. S obzirom da nije bilo ni lijeka niti cjepiva za novu bolest, s nestrpljenjem se očekivala prva isporuka Pfizerova cjepiva, koja je stigla krajem prosinca 2020. kada je Hrvatska bila na vrhuncu drugog vala širenja zaraze: dnevno je umiralo preko 90 ljudi, a broj novozaraženih iznosio je preko 4500. 

Prvih 9750 doza cjepiva protiv covida u Hrvatsku je stiglo 26. prosinca, a idućeg dana počelo je cijepljenje - prioritet su najugroženije i najizloženije osobe. Štićenica Doma za starije i nemoćne Trešnjevka u Zagrebu Branka Aničić (81) prva je u Hrvatskoj primila cjepivo protiv koronavirusa. Početkom siječnja u sklopu kampanje pozivanja na cijepljenje protiv Covida su cijepljeni i članovi Stožera, predsjednik Republike, neki saborski zastupnici te ministri koji nisu preboljeli ovu bolest. Krajem veljače započelo je masovno cijepljenje. U proljeće 2021. vladao je veliki interes za tek dospjelo cjepivo, pa se stajalo u redovima na cijepnim punktovima. Naručene su velike količine cjepiva, no interes će s vremenom postajati sve manji. 

VEZANI ČLANCI:

Naposljetku, od 11. svibnja prošle godine Covid-19 više nije javnozdravstvena opasnost. Nakon više od tri godine ili točno 38 mjesec, ravnatelj HZJZ Krunoslav Capak izjavio je da je kraj epidemije koronavirusa proglašen u skladu s odlukom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja je odlučila da Covid-19 više nije međunarodna zdravstvena prijetnja, te zbog povoljne epidemiološke situacije u RH, čime je ukinuta i posljednja epidemiološka mjera koja je još bila na snazi. Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je preporuke kako se ponašati u novim okolnostima. Virus je, kako je kazao Capak, još među nama i treba nastaviti s daljnjim cijepljenjem, sekvencioniranjem virusa, traženjem novih varijanti koje bi eventualno mogle pogoršati epidemiološku situaciju, te traženjem novih i boljih cjepiva i lijekova, kao i borba sa infodemijom uz zadržavanje klasičnih epidemioloških mjera protiv respiratornih infekcija. - Očekivali smo da će zaštićenost cjepivom od infekcije ipak biti nešto veća, ali je štitilo od težih oblika bolesti i spasilo mnoge živote - naglasio je Capak. 

Rezime "novog normalnog", od 25. veljače 2020. kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, pa sve do proglašenja prestanka pandemije prošle godine, govori kako je ukupno zabilježeno 1,273.256 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 18.213 preminulo, a 1,254.564 ih se oporavilo. Bez cjepiva bi broj umrlih, prema riječima znanstvenika Ivana Đikića, bio dvostruko veći. Ukupno su testirane 5,588.632 osobe za što je utrošeno 5,361.812 doza cjepiva, a veliki je broj doniran ili uništen. Zbog Covida-19 naše zdravstvo je tijekom epidemije potrošilo 6,5 milijardi kuna. U epidemiji smo naučili i ono što djeca u vrtiću znaju: da treba prati ruke.

FOTOGALERIJA Rušenje u Paromlinskoj traje već 9 mjeseci