Papa Franjo imenovao je danas svoga posebnog izaslanika za Međugorje, poljskog biskupa Henryka Hosera koji mora izučiti pastoralno pitanje, obznanio je Ured za tisak Svete Stolice. Hoser, koji će otići u Međugorje, nema zadaću pokrenuti novu istragu o navodnim Gospinim ukazanjima koja su počela 1981. i koja se nastavljaju, nego treba prikupiti i produbiti pastoralno stanje i prije svega potrebe vjernika koji dolaze u Međugorje iz cijelog svijeta. Time je papa Franjo poništio davnu odredbu Kongregacije za nauk vjere kojom je svećenicima bilo zabranjeno odlaziti u Međugorje.
Potrebe vjernika
Odvojeno je, dakle, doktrinarno od pastoralnog pitanja, što je dobro za Međugorje i hodočasnike.
„Na temelju prikupljene i produbljene pastoralne situacije na tim prostorima, posebno kada je riječ o potrebama vjernika koji tamo hodočaste, treba predložiti eventualne pastoralne inicijative za budućnost“, piše u priopćenju o zadaći papina izaslanika za Međugorje. Dakle, Hoserova zadaća isključivo je pastoralna. Papa ne želi novu istragu nakon one koju je pet godina provodila i 2015. zaključila komisija stručnjaka na čelu s kardinalom Camillom Ruinijem i koju je osnovao Benedikt XVI. U priopćenju se objašnjava da Hoserova zadaća nije istraživačka, nego „isključivo pastoralnog karaktera“.
U današnjem razgovoru s novinarima akreditiranima pri Svetoj Stolici, šef vatikanskog ureda za tisak Greg Burke pojasnio je kako posebni izaslanik za Međugorje „neće ulaziti u pitanje marijanskih ukazanja jer su to doktrinalna pitanja koja su u nadležnosti Kongregacije za nauk vjere“. Na pitanje kada bi se Vatikan mogao oglasiti glede Gospinih ukazanja, Burke je kazao kako se dossier komisije za Međugorne još proučava. Burke je posebno naglasio kako današnje imenovanje izaslanika Svete Stolice je „za Međugorje, a ne protiv Međugorja“.
U razgovoru s novinarima akreditiranima pri Svetoj Stolici šef vatikanskog Ureda za tisak Greg Burke objasnio je da posebni izaslanik za Međugorje „neće ulaziti u pitanje marijanskih ukazanja jer su to doktrinarna pitanja koja su u nadležnosti Kongregacije za nauk vjere“. Na pitanje kada bi se Vatikan mogao oglasiti vezano za Gospina ukazanja, Burke je rekao da se dosje komisije za Međugorje još proučava. Burke je posebno naglasio da je današnje imenovanje izaslanika Svete Stolice „za Međugorje, a ne protiv Međugorja“.
Bivši mostarski biskup Pavao Žanić i sadašnji Ratko Perić nisu priznavali ukazanja i sučeljavali su se s franjevcima u Međugorju. Jedan od zaključaka Ruinijeve komisije odnosio se upravo na pastoralne probleme. Bilo je onih koji su predlagali da se Međugorska župa pretvori u svetište pod izravnom nadležnošću Svete Stolice. Drugi prijedlog bio je podjela Mostarske biskupije, odnosno da joj Međugorje više ne pripada, nego da se osnuje nova biskupija.
Papa Franjo imenovanjem posebnog izaslanika za Međugorje pokazao je veliko poštovanje prema onome što se događa na ovim prostorima. Bez obzira na to što je uvijek upozoravao da se s oprezom treba gledati na razne pojave koje se pripisuju Gospi i koje koji put udaljuju vjernike od poruke evanđelja, papa je ovim činom usmjerio veliku pažnju na Međugorje u koje odlaze milijuni vjernika, pa i oni koji su izgubili vjeru i tamo je ponovno traže.
Prioritet su hodočasnici
Prema onome što se može doznati, komisija na čelu s Ruinijem preporučila je da se prizna nadnaravnost Gospinih ukazanja, ali samo onih prvih, dok se za ostala sud trebao izreći kasnije. Komisija, nakon što je proučila bezbrojne dokumente i saslušala vidioce, predala je dosje Kongregaciji za nauk vjere. Papa Franjo je u zrakoplovu na povratku iz Sarajeva 2015., odgovarajući na pitanje potpisanog dopisnika Večernjeg lista, rekao da je Ruinijeva komisija obavila jako dobar posao te da će se o Međugorju ubrzo izjasniti. Od tada do danas nije se znalo što se u Vatikanu priprema vezano za Međugorje.
Imenovanjem mons. Hosera svojim izaslanikom, papa je pokazao da su mu prioritet hodočasnici i njihova pastoralna skrb.
“U ime Hercegovačke franjevačke provincije, čijoj je pastoralnoj skrbi povjerena župa Međugorje, izražavam sinovsku zahvalnost rimskom prvosvećeniku Svetom Ocu Franji na istinskoj pastirskoj brizi i pozornosti koja se očituje ovim imenovanjem”, poručio je provincijal fra Miljenko Šteko.
Pravi katolik ili ti krivi katolik imaju jednaka prava na svoje mišljenje Neka ostane tako .