Franak 7,39 kuna, 
neće puno pomoći ni ukidanje kamata

Rata kredita od 500 franaka preko noći poskupila je za 500 kuna, nakon što je Švicarska prestala braniti tečaj svoje valute u odnosu na euro. Posljedica te odluke je da se vrijednost eura i franka izjednačila, što se prenijelo i na Hrvatsku. U četvrtak je franak vrijedio 6,39 kuna, a danas vrijedi 7,39 kuna, što će ratu kredita u CHF dignuti za 15 posto. Dokad? Nitko ne zna. Hrvatski odgovor na šokantno divljanje tečaja franka mogao bi biti daljnje spuštanje kamatnih stopa na stambene kredite u toj valuti prema nula posto.

Prije točno godinu dana kamate na kredite u CHF zamrznute su na 3,23 posto, a stambeni kredit u toj valuti ima 55 tisuća građana. Ministar financija Boris Lalovac, i sam dužnik stambenog kredita u francima, odmah se sastao s predstavnicima Udruge Franak, dok guverner HNB-a Boris Vujčić kaže da Hrvatska narodna banka čvrsto kontrolira tečaj kune prema euru, no nema instrumenta da intervenira kad je u pitanju tečaj kune prema franku.

Zamutio Draghi

Kao moguću vatrogasnu mjeru, Vlada na stolu ima dvije stvari; prva je da još spusti kamatne stope na stambene kredite, ali čak i da ih ukine, to još ne bi umanjilo skok tečaja, održi li se na jučerašnjoj razini.

Druga je mogućnost da se tečaj franka fiksira na jučerašnji ili neki drugi dan, što je povoljno za dužnike, ali otvara nove probleme za banke i pitanje devizne klauzule koju ima 80 posto kredita u zemlji. Odmrzavanje fiksiranog tečaja franka odjeknulo je kao grom iz vedra neba na svim tržištima i nitko ga nije očekivao. U jeku grčke dužničke krize Švicarci su fiksirali tečaj franka prema euru na 1 prema 1,20 prije tri godine da bi zaštitili jačanje svoje valute i izvozne potencijale ekonomije.

Jučerašnja odluka dovodi se u vezu s potezima Europske središnje banke koje snažno vuče talijanski bankar Mario Draghi. On je žestoko intervenirao na tržište i spustio kamate u Europi na povijesni minimum. Idući bi tjedan trebao donijeti još jednu povijesnu odluku za europske monetarne vlasti, onu o otkupu državnih obveznica po uzoru na SAD. Europa se dosad klonila takvih intervencija koje predstavljaju tiskanje novih eura jer se njima ruši tečaj, potiče inflacija, ali i stimulira neracionalna potrošnja. Profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov smatra da bi jučerašnji rast tečaja franka u odnosu na svjetske valute mogao biti privremen te da će vrijednost franka padati.

– Ako se provodi ekspanzivna monetarna politika, a jasno je prema svim drugim odlukama da Švicarska središnja banka na to ide, onda bi tečaj franka trebao padati, a ne rasti – komentira Ivanov koja je uvjerena da je tržište jučer preburno reagiralo na poteze iz Švicarske.

Vatrogasne mjere

Analitičari Admiral Marketsa, koji inače trguju devizama, vjeruju da je slabljenje ruskog rublja prije mjesec dana bila kap koja je prelila čašu. Mnogi ruski bogataši, ali i tvrtke, pokušali su izvući novac iz Rusije i prebaciti ga na sigurnije mjesto u Švicarsku. Došla su vremena da banke više ne daju kamate, nego uzimaju naknadu za čuvanje novca, koja se, prema jučerašnjoj odluci Švicaraca, povećala sa 0,25 na 0,75 posto.

U Udruzi Franak kažu da ih novi udar i nije šokirao jer znaju da su izloženi valutnom riziku budući da je Zakon o potrošačkom kreditiranju bio samo vatrogasna mjera koja nije riješila njihove probleme.

– Naravno, teško nam to pada, ali nadamo se da će se situacija popraviti i da će tečaj franka ipak padati. Nade polažemo i u Ustavni sud, Visoki trgovački sud nije imao hrabrosti ukinuti valutnu klauzulu – kaže Damir Smajo, koordinator razvojno-istraživačkoga tima Udruge Franak.