nekoliko desetaka tisuća dužnika

Drugi čin u dužničkoj drami: Franak tuži i za euro

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Drugi čin u dužničkoj drami: Franak tuži i za euro
12.04.2016.
u 09:45
Novu kolektivnu tužbu udruga bi podnijela na osnovi pravomoćne presude Visokog trgovačkog suda o nezakonitoj promjeni kamata
Pogledaj originalni članak

Novu kolektivnu tužbu – ovaj put za eure – najavila je za lipanj Udruga Franak koja, na osnovi pravomoćno dobivene tužbe za nezakonito mijenjanje kamata od banaka u slučaju Franak, pravo povrata preplaćenog namjerava ostvariti i za korisnike kredita s promjenjivom kamatnom stopom u eurima, podignute prije 1. siječnja 2010. godine.

– Posrijedi je nekoliko desetaka tisuća dužnika koji bi imali pravo na povrat, no točan broj onih koji imaju pravo i koji su zainteresirani tek trebamo utvrditi – poručuje predstavnik Franka Goran Aleksić.

Poziv na učlanjenje

Na konferenciji za novinare koju organiziraju danas i putem svoje web stranice Franak će prvo pozvati dužnike u euru da se učlane u udrugu i plate članarinu za 2016., dostave im skenirane ugovore o kreditu, obavijesti banaka o promjenama kamatnih stopa tijekom otplate te izliste prometa po kreditu od početka otplate do danas.

– Nakon toga možemo vidjeti imaju li pravo na tužbu. Pravomoćna presuda odnosi se na razdoblje od 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008., no na nju se mogu pozvati svi koji su kredit u eurima podigli prije 1. siječnja 2010., kad je propisan način određivanja kamata – ističe Aleksić. Tko će biti u pravnom timu koji bi vodio postupak zbog pravila Hrvatske odvjetničke komore još ne smije otkrivati, no kaže da će zasigurno biti jedna poznata odvjetnica. Logično je zaključiti da će se ponovno pouzdati u Nicole Kwiatkowski koja je u odvjetništvu stvorila ime upravo na slučaju Franak. Kroz sljedećih mjesec i pol dana Franak bi prikupljao podatke o dužnicima, a “privatnu skupnu tužbu”, kako je nazivaju, podigli bi na Trgovačkom sudu tijekom lipnja, više od četiri godine nakon pokretanja postupka za kredite u švicarcima.

Splitska: Sve je zakonito

Koliko je ozbiljna ova prijetnja, koja se ponajprije odnosi na sedam već tuženih banaka – Zabu, PBZ, Erste, RBA, Hypo, OTP i Splitsku – tek će se vidjeti s obzirom na to da je Franak tužbu za kredite u euru već najavljivao prije točno dvije godine. Tada im se u kratko vrijeme odazvalo 500-tinjak dužnika zainteresiranih za tužbu, no daljnjih informacija o tome više nije bilo. Zajednička reakcija banaka jučer je izostala. Iz Hrvatske udruge banaka tek su poručili da će moći odgovoriti kad budu imali stajalište o tom pitanju, a jedina banka koja se očitovala je Splitska.

– Banka smatra kako je mijenjanje promjenjivih kamatnih stopa bilo sukladno propisima i aktima banke te usklađeno s tržišnim događajima koji se odnose na elemente koji utječu na formiranje kamatnih stopa – kratko su odgovorili na naš upit.

Novim je potezom Franak očito odlučio pokazati da posao ne smatra završenim, poentirajući, kao na kraju svake svoje objave, da “neće nestati sve dok ne nestane bezakonje koje ih je
 stvorilo”.

>> Banke ponovo u nove ugovore o kreditu unose nezakonite ugovorne odredbe

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 24

CH
chupakabra
11:35 12.04.2016.

marsovci i grizliji, zbog ovakvih kao vi smo konstantno kao nacija u mraku i ljudska prava su nam ograničavana lagano zbog ovakvih kratkih čela kao što su vaša. Dajte prestanite nas unazađivati svojom površnošću. za boga miloga i nemojte komentirati na ovoj razini. nadam se da ćete što prije naletjeti na minu i postati bolji ljudi.

MA
marsovac
14:46 12.04.2016.

hvala kontroli leta da ste obrisali moj komentar. Istina boli............ili imas i sam kredit u CHF ili €. Nisam vam ja kriv sto idete kroz zivot ko muha bez glave. Kad vas navuku onda plac da ostali ni krivi ni duzni preuzmu vase obaveze.

DU
Deleted user
10:04 12.04.2016.

Zanimljivo, do 2010. su se rugali onima koji su dizali kredite u eurima odnosno, tko meni ne vjeruje, nek utipka u neku od tražilica: Švicarci su sve do 2010. bili u plusu, 'rugali se' eurima... Dobit će članak s usporednim analizama i ušteda na nekoj prosječnoj otplatnoj rati od 2 tisuće kn cca je bila par stotina kn - slijedom tih istih ugovora, kod tih istih banaka (danas tuženih i prozvanih da su lihvarske) itd. itd. Zaključno, sve će to "pozlatiti" porezni obveznici koji nisu išli po auto salonima birati felge i metalik boje, koji nisu kupovali apartmane i stančuge. Ne zaboravite, 8 mlrd kn, koii "vise" nakon svojevoljnog čina bivše Vlade (među kojima su brojni oni s kreditima u CHF) i sada ovise o presudi Ustavnog suda/arbitraže u Washingtonu je cca 3 mosta Komarna-Pelješac, za kojeg navodno nema novca u proračunu. Ili eskadrila od 24 lovca za ratno zrakoplovstvo.