Hollande: Sastat ću se s Obamom i Putinom kako bismo udružili snage

Francuski predsjednik François Hollande najavio je jučer da će s američkim predsjednikom Barackom Obamom i s ruskim Vladimirom Putinom stvoriti veliku i jedinstvenu koaliciju protiv Islamske države u Siriji i Iraku. Najavio je i da će od UN-ova Vijeća sigurnosti zatražiti donošenje rezolucije koja će potvrditi spremnost na borbu s terorizmom.  

Strani borci  

Masovna uhićenja u Francuskoj i Belgiji, kao i informacije da su francuske službe znale da se priprema napad, otvaraju pitanje je li ta ekstremna reakcija naknada za sve što se propustilo učiniti da bi se napad u Parizu spriječio. Islamistički terorizam u Europi dosad je pokazao da je splet kompliciranih varijabli – domaćih terorista, potom stranih boraca, europskih državljana koji su prošli obuku ili se borili u Siriji i Iraku, te represivnog, zakonskog i sigurnosnog sustava koji je pod pritiskom financija, logistike, ali i javnog mnijenja i europskih vrijednosti, poput osobnih sloboda. Tako je pariški napad planiran u Siriji, organiziran u Belgiji, a izveden u Francuskoj, a najmanje šestero napadača bilo je u Siriji. Francuska je specifična: procjenjuje se da se između 1200 i 1450 državljana bori u Siriji i Iraku, a kući ih se vratilo njih 200. - Strani borci nisu novi fenomen. Vidjeli smo ih i u ratovima u Afganistanu i Iraku, no sada imaju drukčiju ulogu. Upravo su oni počinili najkrvavije zločine, objasnio je viši savjetnik State Departmenta za angažman protiv stranih boraca William Bradtke.  

Svjetske države – a to je propisala i deklaraciju UN-a – trebale su poduzeti mjere da se odlučno suprotstave stranim borcima, poput oduzimanja putovnica ili zatvorske kazne. Francuski odgovor, slažu se stručnjaci, bio je mlak, a takva je i reakcija na islamističku propagandu.  

– ISIL je u dobroj poziciji. Sad ima kalifat, što znači da ekstremisti imaju konkretan cilj borbe. Drugo, ISIL ne treba upravljati sljedbenicima. Dovoljno je samo da širi propagandu. Terorističke ćelije same se organiziraju – kaže stručnjak za terorizam Paul Criuckshank. Govori o pojmu koji se zove “radikalizacija u spavaćoj sobi”, što je - uz radikalizaciju preko vjerskih centara koji većinom dosad nisu dirani - glavno oruđe terorista. Američka iskustva govore da nije učinkovito gasiti problematične internetske servise nego da je efikasnije infiltrirati se u razgovore, dodaje Bradtke.  

Odbili pomoć  

Francuskoj je, doznaje se iz američkih i izraelskih izvora, ponuđena pomoć nakon napada na Charlie Hebdo, ali su je odbili. Stručnjaci kritiziraju i nedostatak suradnje sa sirijskom obavještajnom službom. Nakon siječanjskih napada, francuske su se službe reorganizirale, no i dalje se smatra da je riječ o policijskom, a ne strateškom problemu. Na popisu osoba koje predstavljaju rizik je 400 tisuća ljudi i logistički je nemoguće držati ih pod fizičkim nadzorom. Analiza – tko je povezan s kriminalom, tko s terorizmom – ne postoji. Nije popunjeno ni 2000 mjesta u antiterorističkim službama čiji je kapacitet povećan u siječnju. Najave uvođenja zakona koji bi dali mogućnost nadgledanja građana dočekane su prosvjedima. No uz kritike, treba reći da su francuske službe od siječnja spriječile najmanje šest terorističkih napada. Zahtjev predsjednika Hollandea da se produlji izvanredno stanje, što daje veće ovlasti sigurnosnim službama, ali i najava 8500 novih mjesta u sigurnosti i u pravosuđu, kao i nadzor granica i kontrola stranih boraca, pokazuje da je Francuska svjesna svojih sistemskih slabosti u borbi s teroristima.