Francuska i V. Britanija gradit će nove nuklearke

Francuska i Velika Britanija odlučile su pojačati nuklearne energetske kapacitete kako bi brže ostvarile ciljeve potrebne za ublažavanje klimatskih promjena. To je Francuzima najavio predsjednik Emmanuel Macron, koji je istaknuo i drugi cilj – ostvarivanje energetske neovisnosti.

Potezi su to u suprotnom smjeru od, recimo, onih koje vuče Njemačka, koja dokida svoje nuklearne elektrane u korist obnovljivih izvora. Francuska će, međutim, početi graditi nove nuklearne reaktore nakon više desetljeća. Osim što u ovom trenutku prednjači i vojno, ova je zemlja lider i u energiji dobivenoj iz nuklearnih elektrana. Francuzi imaju čak 56 djelatnih reaktora, kojima pokrivaju 70 posto svojih potreba za strujom.

– Prvi put u nekoliko desetljeća oživjet ćemo gradnju nuklearnih reaktora u svojoj zemlji te nastaviti razvijati obnovljive izvore energije. To činimo kako bismo jamčili Francuskoj energetsku neovisnost, opskrbu električnom energijom te dosezanje cilja ugljične neutralnosti 2050. – rekao je Macron.

I Velika Britanija širit će svoje nuklearne energetske kapacitete, no istodobno će tako poticati i poduzetništvo jer je poduprla kompaniju Rolls-Royce u stvaranju nove poslovne jedinice kako bi se izradio niz manjih, jeftinijih atomskih reaktora, prije svega s ciljem dosezanja karbonske neutralnosti, a istodobno snižavajući cijenu atomske energije.

Tih novih 16 reaktora koje bi izradio Rolls-Royce bili bi površine dva nogometna igrališta, odnosno desetinu površine koju pokrivaju konvencionalni atomski pogoni za proizvodnju električne energije. Ali, ti bi reaktori davali i manje energije, tek sedmi dio onoga što daje najveća elektrana Hinkley Point, a onda opet nove elektrane bile bi i deset puta jeftinije. Vlada taj plan podupire s 210 milijuna funti, a Rolls-Royce s partnerima planira tijekom sljedeće tri godine uložiti 195 milijuna funti.

Razlog je oživljavanja interesa za nuklearne elektrane i taj što daju jeftiniji plin i struju, ali posebice što emitiraju puno manje stakleničkih plinova od elektrana na ugljen, plin ili naftu, no bitno su skuplje za gradnju. No problem sa skladištenjem nuklearnog otpada nikada, zapravo, nije riješen na adekvatan način.

Iako su nesreće relativno rijetke, vrlo su pogubne pa je i Njemačka odlučila odustati od tog oblika dobivanja energije. Nakon katastrofe u Fukushimi još se dobro pamti nesreća u Černobilu, koja je ušla i u svjetsku popularnu kulturu. Tako je Greenpeace kritizirao Macronovu odluku navodeći da njegov plan nije realan ističući projekt elektrane Flamanville, čiji je dovršetak odgađan već nekoliko puta.