Francuski pokušaj nove blokade pregovora Sjeverne Makedonije pogrešan je i sramotan

U eri predsjednika Donalda Trumpa teško je uopće govoriti o tome što je sramotno ponašanje u politici. Njegova sramotna izdaja Kurda u Siriji najnoviji je, ali samo jedan u nizu primjera koji su toliko učestali i nevjerojatni da prosječan građanin više ni ne obraća pozornost. Ali u toj i takvoj eri, u kojoj svaki sramotan potez u politici možete relativizirati u usporedbi s Trumpom, ponašanje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona prema prijedlogu davanja datuma početka pregovora o pristupanju Sjeverne Makedonije Europskoj uniji posebno je sramotno.

U razumijevanju politike, posebno one europske, uvijek treba pokušati shvatiti i perspektivu koju osobno ne dijelite, a iz francuske perspektive postoje valjani razlozi za rezerve prema daljnjem proširenju EU. Ali, zaboga, ovdje je riječ o otvaranju, ne o zatvaranju pregovora! O otvaranju procesa koji će trajati tko zna koliko, i to otvaranju pregovora za zemlju koja najdulje čami u statusu kandidatkinje (od 2005.) i koja je u posljednje dvije godine, za vrijeme premijera Zorana Zaeva, pokazala da je za deblokiranje svog puta prema EU u stanju učiniti sve, pa i promijeniti ime. Sjeverna Makedonija je ispunila svoje, većina u EU želi zauzvrat ispuniti svoje obećanje, ali Francuska je to blokirala od ljeta pa sve do završetka ovog izdanja novina. Jučer je, naime, Vijeće za opće poslove EU na sastanku u Luxembourgu odlučivalo hoće li Sjevernoj Makedoniji i Albaniji dodijeliti datum početka pregovora, ali do zaključenja ovog izdanja Francuska je ostala na stavu da se to odgodi i inzistirala na tome da se prvo Europska komisija zaduži za reformu samog načina pregovaranja o pristupanju Uniji, pa da se tek potom ponovo razmotri što s Makedoncima i Albancima. Francuska ministrica za Europu na jučerašnji je sastanak došla s tezom da je proširenje EU postalo "beskonačna sapunica".

Takav francuski stav duboko je nekorektan. Na tu novu blokadu Sjeverne Makedonije uključili su se i Bugari svojim nekorektnim stavovima, poput zahtjeva Skopju da se u pregovorima obveže na brisanje pojma “bugarski fašistički okupator” sa svih spomenika iz II. svjetskog rata. Bugari kao da su jedva dočekali francusku blokadu da iskamče još neke ustupke, premda je vlada Zorana Zaeva otišla iznimno daleko i u izglađivanju odnosa s Bugarskom. Ali, u osnovi problema je Francuska i predsjednik koji je došao na vlast obećavši da će reformirati EU, a dio te reforme je i reforma politike proširenja.

Taj dio je, ako pogledate uzroke takve francuske perspektive, potpuno valjan i razumljiv. Ove su novine još početkom 2013. u jednom komentaru ustvrdile – iz objektivnih, nikakvih navijačkih razloga – da će Hrvatska još dugo ostati posljednja nova država članica EU jer Unija ne može ostati u stabilnoj ravnoteži dok se ne riješi pitanje Brexita (koji te 2013. još nije bio izglasan, ali se jasno nazirao kao veliki izazov za EU). Pitanje Brexita, kao što znamo, još nije riješeno. Način na koji će prva država članica izaći iz EU nije jasan, kao što dugoročno nije jasan ni izgled Unije nakon izlaska Velike Britanije. A to pitanje nije mala stvar. Brexit, ma koliko ostatak EU bio jedinstven u pregovorima, ima potencijal izbaciti EU iz ravnoteže. Dok EU ne pronađe novu ravnotežu, teško da može primati nove članice. Pokušajte u Parizu objasniti da nema veze što London više nije EU jer taj gubitak će nadomjestiti Skopje ili Tirana. Nemoguće. I iz te perspektive Macronovo ponašanje ima smisla. Niti iz jedne druge perspektive, međutim, nema smisla.

Sjeverna Makedonija predugo čeka i predobro se ponaša kao zemlja kandidatkinja da bi joj se sada priuštilo takvo razočarenje kakvo zamišlja Francuska. Osim toga, ovo je i pitanje geopolitike: ako EU nije u stanju održati svoj dio obećanja prema zemljama kandidatkinjama koje imaju europsku perspektivu, te zemlje više neće tražiti europsku, već neku drugu perspektivu u zagrljaju drugih igrača, autokrata umjesto demokrata, drugih sila koje nisu nužno zainteresirane za stabilnost zapadnog Balkana. Što je opet argument koji je sada lako relativizirati: kao da je ovakva EU s francuskom blokadom Sjeverne Makedonije zaista za tu stabilnost zainteresirana… I zbog toga je francuska blokada sramotna, jer nije riječ samo o Sjevernoj Makedoniji, zemlji s 2 milijuna stanovnika, nego o geopolitičkom porazu EU. Opet, relativizirajuća okolnost je da tih poraza Europe ima toliko da ih je teško više pozorno pratiti.