Kada je ostavila siguran posao u jednoj školi svi su je smatrali - nestabilnom. A egzistencija? Zdravstveno osiguranje? Mirovinsko? Fiksna mjesečna plaća? Plaćeni godišnji odmor? Pitanja su to kojima su je svakodnevno obasipali. Ljudima, kaže, jednostavno nije bilo jasno. Radila je prije i kao honorarac u školama i na fakultetu, sjedila od 9 do 17 sati na istome mjestu, među istim kolegama, svaki dan. Nije imala vremena za ono što voli. Htjela je raditi kao književna prevoditeljica. Zato je 36-godišnja Ana Badurina dala otkaz i postala freelancer, odnosno, nezavisni profesionalac. Otad ima slobodu, sama je sebi šefica, nema radno vrijeme, sama određuje svoju cijenu i ima svoj mir.
Mladi i obrazovani
– Ponekad neprekidno prevodim knjigu i po 12 sati. To je moguće kad imate radne uvjete koji vam odgovaraju. Sretna sam jer uživam u poslu koji radim. No, ima to i negativnih strana. Nakladništvo je, nažalost, na koljenima pa su isplate neredovite. Nema godišnjeg odmora, radim i na blagdane, sve je na mojim leđima, a ovisim o ponudama koje dobijem ili na njih naiđem - istaknula je Ana te dodala da joj je mirovina - apstraktan pojam.
Tko su, zapravo, freelanceri u Hrvatskoj? Prema istraživanju Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca, riječ je, većinom, o osobama između 25 do 34 godine, visoke stručne spreme, koji honorar primaju putem autorskog ugovora ili ugovora o djelu, nemaju mirovinsko i zdravstveno osiguranje, suočeni su s mnogim predrasudama, nemaju pristup javnim natječajima i poticajima države te mjesečno u prosjeku zarađuju između 2200 do 8800 kuna.
Iako su u nezavidnom položaju zbog nezainteresiranosti države, ali i predrasuda društva, ti mladi i obrazovani ljudi ipak ne odustaju.
– Uz zagovaranje i unapređenje položaja i prava, glavni su nam ciljevi freelancerima pružiti podršku, savjetovanje i informiranje, pravnu zaštitu, reprezentativnu uredsku infrastrukturu te pristupačnu edukaciju i profesionalni razvoj. Kada već Hrvatska ne razumije naš položaj, pokušat ćemo to postići putem Europskog foruma nezavisnih profesionalaca – objasnio je Matija Raos (30), nezavisni kreativni direktor i konzultant, predsjednik Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca.
Sudeći prema pričama petero slobodnjaka s kojima smo razgovarali, predrasude o tome da su freelanceri neobrazovani lijenčine koje ne znaju što bi od sebe - padaju u vodu. Bojan Kanižaj 28-godišnji je grafički dizajner, budući doktor znanosti, i freelancer zadnjih osam godina. Surađuje sa sveučilištem i raznim agencijama, te smatra da je budućnost ekonomije upravo u freelanceu.
– Morate voljeti to što radite, a za freelancera je najvažnije da zna dobro komunicirati. Kao i svakome na početku, prije sedam-osam godina bilo mi je teško. Suho razdoblje, nema ponuda, nema posla, ne možete plaćati račune, posuđujete novac..., ali onda vam krene i stanete na noge. Freelanceri su robovi svoje discipline – kaže Bojan.
Svjestan je da su, kako se kaže, zadnja rupa na svirali.
– Ljudi misle da smo pirati, ali i mi plaćamo porez. Treba nam pravna zaštita, zato moramo osvijestiti zajednicu – ističe.
Ne mogu dignuti kredit
S njim se slaže i Ivan Šantić (37). Prije devet godina u Švedskoj se obrazovao za 3D animaciju, a dvije godine radio je i u Londonu. Freelancer je zadnjih deset godina i kaže da je zadovoljan.
– Sve ovisi o karakteru osobe. Svoj ste gazda, ali je time i veća odgovornost. Ono što zaradim ulažem u kvalitetnu opremu, tako da sam na pozitivnoj nuli. Kod nas je običaj završiti školu i raditi na istom mjestu 30-40 godina. To je ovdje uspjeh. A vani funkcionira tako da onaj tko je uspješan postaje freelancer – kaže Šantić.
Onaj tko u Hrvatskoj odluči biti slobodnjak mnogo toga stavlja na led. Nema socijalnih prava, nema uređenih cijena, nema mogućnosti za dobivanje kredita, nema razumijevanja. Pojedinačno ih je lako ignorirati. No, ujedinjeni u Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca mogu utjecati na svoje bolje sutra, a udruga je u nekoliko mjeseci okupila više od 1860 članova. U Europi, naime, djeluje više od 9 milijuna slobodnjaka, a cilj im je preko Europskog parlamenta tražiti prepoznavanje nezavisnih profesionalaca kao legitimne kategorije rada. Upravo se krajem veljače u Bruxellesu na Europskom forumu nezavisnih profesionalaca predstavio i naš HDNP, koji se za članstvo bori sa Švedskom, Poljskom, Španjolskom i Rumunjskom.
– Zadovoljni smo s predstavljanjem, a rezultate o stupanju u članstvo dobit ćemo za tjedan dana. Prema komentarima odbora, snaga HDNP-a je upravo u mladim ljudima, profesionalnosti i kvalitetno postavljenim planovima – poručila je Karla Andrić, nezavisna stručnjakinja za komunikaciju i online marketing, te dopredsjednica HDNP-a.
Dodala je kako vjeruju da će se HDNP zajedno s EFIP-om uspjeti izboriti za bolja prava i položaj nezavisnih profesionalaca u Hrvatskoj, te poziva sve slobodnjake koji to žele da se besplatno upišu u udrugu putem stranice www.hdnp.hr, koja trenutačno ima više od 1500 upisanih članova.
Svoj mir uopće nemaju jer im je nad glavom stalno egzistencija, kako naći posao itd. Mi smo zemlja uhljeba i neradnika, svi koji odudaraju od toga su egzistencijalno ugroženi