Svi podaci upućuju na to da je zbog psihičkog zdravlja, ali i zbog odgojno-obrazovnih ishoda nužno učiniti sve što je u našoj moći da škole ostanu otvorene! – kaže za Večernji list ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić, koji je predstavio rezultate istraživanja o negativnom utjecaju pandemije na veliku većinu učenika, od motivacije za učenje do mentalnog zdravlja.
Istraživanje “Nacionalno praćenje učinaka pandemije bolesti COVID-19 i potresa na sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj” proveo je Institut za društvena istraživanja od svibnja do lipnja 2021. u 161 srednjoj i osnovnoj školi na uzorku od oko 27.000 učenika, 417 stručnih suradnika i 4796 učitelja i nastavnika, a financiralo ga je Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje je za to izdvojilo 280.000 kuna. Da je pandemija negativno ili izrazito negativno utjecala na život većine učenika, izjavilo je 59,1 posto maturanata i 37 posto učenika šestih razreda osnovnih škola.
Javnozdravstveni problem
– Što se tiče psihičkog zdravlja učenika, pokazuje se da dulji boravak u učionicama za ishod ima smanjenu pojavnost psihičkih smetnji. Jednako su važni rezultati vezani i uz odgojne i obrazovne ishode učenika jer se pokazuje da je razdoblje pandemije negativno utjecalo na motivaciju i radne navike učenika, a to isto primjećuju i njihovi nastavnici koji ukazuju na neuspješnije svladavanje odgojno-obrazovnih ishoda u usporedbi s prethodnim generacijama učenika, upravo zbog promjena u organizaciji nastave tijekom pandemije. Ministarstvo i lokalne vlasti trebaju učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi se u slučaju mogućeg zatvaranja osiguralo da zadnje što se zatvara budu upravo škole – napominje Jokić i dodaje da podaci iz istraživanja ukazuju i na to da je pitanje psihosocijalnog stanja učenika, ali i zaposlenih u školama te odgojnoobrazovnih gubitaka jedno od najvažnijih pitanja ne samo u ovom trenutku nego i u budućnost.
– Činjenica da značajan dio učenika ima određene smetnje zbog pandemije i da u školama dolazi do velikih gubitaka za Hrvatsku može predstavljati javnozdravstveni problem, ali i problem zbog kojeg kao društvo možemo zaostati za drugima. Svi zajedno trebamo učiniti sve i stati zajedno kao društvo i nacija da preveniramo negativne posljedice pandemije i da mladim ljudima i djeci osiguramo ne samo dobro i kvalitetno obrazovanje nego i sigurno okružje za njihov cjelokupni psihički i socijalni razvoj – poručuje Jokić.
Nastava počinje za dva tjedna, puno je još nepoznanica, od toga hoće li sva djeca u škole, kako će se organizirati nastava, hoće li se u učionicama nositi maske ili samo u hodnicima, kako neki predlažu... Kakva su Jokićeva predviđanja?
– Siguran sam da će Ministarstvo vrlo brzo i na temelju istraživanja dati vrlo jasne upute školama koje su nužne kako bi mogle organizirati nastavu. Vrlo je važno da te mjere, osim epidemioloških elemenata, uključuju i elemente koji se tiču psihičkog, socijalnog i obrazovnog razvoja svakog pojedinca, pa tako i društva u cjelini – zaključuje.
U Ministarstvu kažu da je riječ o hvalevrijednom istraživanju provedenom na dosad najvećem broju učenika i nastavnika, koje će pomoći u donošenju odluka i konkretnih mjera.
– Ono što je jedan od glavnih zaključaka, a na čemu smo cijelo vrijeme i mi u Ministarstvu inzistirali, jest držati škole otvorenima što je iznimno važno i za psihičko zdravlje učenika, ali i za kvalitetu samog obrazovnog procesa. U istom smjeru nastavit ćemo i ove školske godine – ističe ministar Radovan Fuchs koji još ne govori o konkretnim epidemiološkim mjerama koje bi trebale biti dijelom predstavljene danas na sjednici Vlade. U novoj školskoj godini omogućit će se dodatna i izborna nastava, a ponegdje će se omogućiti i skraćivanje satova na 40 minuta.
Istraživanje koje su predstavili Jokić i Zrinka Ristić Dedić pokazalo je da je najveći negativan utjecaj pandemija imala na bavljenje sportom, izvanškolske aktivnosti i mentalno zdravlje.
Depresija, strah, nasilje
Uočeno je znatno povećanje depresivnih i anksioznih stanja, fobija i strahova, a broj vršnjačkog nasilja je stagnirao ili se blago smanjio. Trećina ispitanih maturanata rekla je da je pandemija pozitivno utjecala na odnose s članovima obitelji, dok je oko 40 posto učenika osmih razreda reklo da su poboljšali odnose s prijateljima. Učenici su posebno bili kritični prema nošenju maski na nastavi, protiv kojih se izjasnilo više od 67 posto (toliki postotak je zabilježen i kod nastavnika), a djecu muči ih i nemogućnost druženja s učenicima iz ostalih razreda.
– Bez obzira na dob, učenici preferiraju učioničku nastavu u odnosu na nastavu na daljinu. Prethodno razdoblje učinilo je kod njih da na neki način zavole učioničku nastavu – rekao je Jokić.
Nastavnici su uglavnom bili zadovoljni materijalnom podrškom tijekom pandemije, ali većina je rekla da im je posao tijekom pandemije bio zahtjevniji. Psihologinja i ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander otkrila pak je rezultate istraživanja o utjecaju pandemije na djecu, koji govore da više od 50 posto djece ima oslabljenu koncentraciju, osjećaj praznine i tuge i boje se za zdravlje svoje obitelji. Za HRT je rekla da devet posto djece u Zagrebu ima klinički značajne simptome anksioznosti i depresije ili oboje, a 14 posto ima klinički značajne simptome iz okvira posttraumatskog stresa. Zabrinjava i porast broja zlostavljane djece za više od 30 posto, dok je seksualno zlostavljanje djece u pandemiji povećano za više od 60 posto! U OŠ Antuna Mihanovića iz Male Kapele, koja ima oko 250 učenika, pripremaju se za novu školsku godinu kao da će sve biti po starom, a ne “novom normalnom”.
– Planiramo ovu godinu normalno, uz rezervu za onaj dio s nemiješanjem učenika. Ne znamo ni što s maskama. Voljeli bismo da se sve vrati na staro. I djeca i nastavnici su već izmoreni. Dosta se osjeti otuđenje. Bilo je lakše na početku kad smo mislili da će sve ovo kratko trajati, a sad se moramo priviknuti na to da će trajati dulje – kaže nam ravnateljica Lidija Grozdanović koja se cijepila i time dala svoj doprinos na putu prema normalizaciji života.
VIDEO Prosječna plaća u Zagrebu porasla je više od 1100 kuna!
Hvala dnovinarima i na tome... Hajde još malo hvalite onu zločinačku ekipu Narkotićku, Vražinovića, Seroša, Papka, a Anemičnu prodanu dušu pogotovo. Zaplješćimo i njima i vama na uspješnom uništavanju ove zemlje i ljudi, s posebnim osvrtom na djecu. Svaka čast, vrlo predano sudjelovali ste u masovnom prisilnom eksperimentu nad ljudima, kakav nisu napravili čak ni nacisti.