Lasse Jonasson ima dva desetljeća iskustva u savjetovanju lidera, što kao interni savjetnik u velikim korporacijama, ali i kao senior futurolog u Copenhagen Institute for FuturesStudies. Njegovu stručnost prepoznao je i Svjetski ekonomski forum (World Economic Forum), gdje je nedavno postao član StrategicForesight Networka. Ususret njegovom predavanju na zagrebačkoj konferenciji Future Tense powered by Lürssen, porazgovarali smo s Lasseom o konceptu strateške prosudbe te novim tehnologijama.
U brzo mijenjajućem globalnom okruženju, kako vidite ulogu strateške prosudbe (strategicforesight) u oblikovanju učinkovitih strategija vođenja za organizacije danas?
- U svijetu obilježenom stalnim promjenama i nesigurnošću, strateška prosudba je neprocjenjiv alat za vođe. Ona organizacijama omogućuje predviđanje potencijalne budućnosti, pripremu za nove tehnologije te proaktivno umjesto reaktivno djelovanje. Integracijom prosudbe u svoje strateško planiranje, vođe mogu prepoznati prilike za inovacije, rast i implementaciju tehnoloških noviteta, istovremeno smanjujući rizike. Ovaj proaktivni pristup pomaže organizacijama da ostanu otporne i prilagodljive, osiguravajući dugoročni uspjeh u dinamičnom globalnom okruženju.
Možete li podijeliti primjer iz vašeg iskustva u kojem se retroaktivno planiranje iz budućnosti dokazalo učinkovitijim za lidersko donošenje odluka u usporedbi s tradicionalnim metodama promišljanja (prognoziranja) budućnosti?
- Ključno je razumjeti razliku između promišljanja budućnosti (prognoziranja) i strateške prosudbe. Prognoziranje se odnosi na predviđanje određenih budućih ishoda na temelju prošlih i sadašnjih podataka, dok strateška prosudba uključuje istraživanje niza mogućih budućnosti kako bi se pripremile strateške odluke.U okruženju sve veće složenosti i neizvjesnosti, vrijednost prognoziranja opada dok vrijednost prosudbe raste.
Ključna metoda unutar alata strateške prosudbe je retroaktivno planiranje iz budućnosti, što uključuje vizualizaciju željenog budućeg stanja, a zatim korake unatrag kako biste povezali tu budućnost sa sadašnjošću. Ova tehnika posebno je učinkovita za organizacije s jasnim vizijama ili specifičnim ciljevima.Na primjer, ako neka tvrtka želi u budućnosti osigurati da je sav novac digitaliziran, mora vizualizirati takvu verziju svijeta i dobro promisliti o problemima koji stoje između te budućnosti i sadašnjeg stanja. Jedino na taj način može optimalno krenuti u razvoj potrebnih tehnologija.
S kojim se konkretnim izazovima lideri obično susreću pokušavajući integrirati nove tehnologije u svoje svakodnevne praksete kako se nose s tim izazovima?
- Rizik gubitka izravnog kontakta s korisnicima nešto je o čemu bih se brinuo da sam dio financijskih institucija. Banke će moći odgovoriti na to, ali moraju razumjeti rizik i načine na koje drugi sudionici mogu posredovati u njihovim poslovnim modelima.Također, važan element je krhkost modela upravljanja koji povezuje decentralizirane sustave sa ‘stvarnim svijetom’, gdje smo vidjeli da su ljudi počinili prijevare.
Integracija novih tehnologija postaje u potpunosti učinkovita upravo kada se koriste principi strateške prosudbe. Ako tvrtka uspije usvojiti načela strateške prosudbe, puno će lakše donositi odluke koje tehnologije i na koji način ih implementirati u svoje djelovanje. Želi li neka tvrtka uvesti umjetnu inteligenciju u svoje sustave, onda mora zamisli stanje u kojem je umjetna inteligencija već integrirana te potom retrospektivno gledati na promjene koje bi mogle dovesti do tog stanja. Tek tada mogu razmišljati kakav sustav umjetne inteligencije trebaju, koji su potencijalni rizici, troškovi i sl. Iz tog razloga, tvrtke koje teže inovaciji i digitalizaciji trebaju uvesti stratešku prosudbu u način rada.
S obzirom na raznolikost industrija i organizacija, kako da lideri prilagode načela strateške prosudbe da odgovaraju jedinstvenim potrebama i kontekstima njihovih sektora?
- Prilagodba strateške prosudbe različitim industrijama zahtijeva suptilan pristup, prepoznajući da svaki sektor ima svoje jedinstvene izazove i prilike. U Copenhagen Institute for Futures Studies, preporučujemo za početak temeljitu procjenu konkretnih promjena koje bi vaša organizacija mogla doživjeti u narednim godinama te procjenu vaše spremnosti za suočavanje s tim promjenama. Ovaj proces, iako na prvi pogled jednostavan, zahtijeva sveobuhvatnu i duboku analizu.
Nakon što steknete opću predodžbu o tim potencijalnim promjenama, sljedeći je korak strateško raspoređivanje resursa. To uključuje odlučivanje koliko truda treba uložiti u usavršavanje uprave, provođenje dubinskih analiza unutar određenih područja, poboljšavanje razumijevanja očekivanih promjena unutar organizacije i povećanje njene sposobnosti prilagodbe tim promjenama. Praktičan početni korak mogao bi biti uključivanje radioniceo strateškoj prosudbiu godišnji raspored uprave. Takva integracija osigurava da strateška prosudba postane redoviti i integralni dio planiranja i procesa donošenja odluka organizacije.
Future Tense powered by Lürssen konferencija koja će se održati u Zagrebu 15. svibnja ističe važnost novih tehnologija za budućnost poslovanja. Možete li podijeliti svoje mišljenje o tome hoće li nam upotreba umjetne inteligencije u budućnosti omogućiti više slobodnog vremena?
- Umjetna inteligencija dovodi do strukturnih promjena pa vrlo često kažem da vaš posao neće zamijeniti AI, ali će ga zamijeniti netko tko je jako dobar u AI-ju. Prva stvar na koju bismo se trebali usredotočiti je kako možemo naučiti da uz umjetnu inteligenciju bolje obavljamo svoj posao. Ona može preuzeti administrativne zadatke koji su nama često dosadni kako bismo se mogli usredotočiti na druge stvari. Povijesno gledano, automatizacija zapravo nije dovela do mnogo dodatnog slobodnog vremena, već do toga da sve radimo detaljnije i razmišljamo o uslugama na nove načine. Ipak, postoje potencijalni pozitivni ishodi upotrebe umjetne inteligencije. Mogli bismo je koristiti da postanemo slobodniji i provodimo više vremena uživajući, što je pozitivan scenarij.