S Gáborom Ivánom, mađarskim veleposlanikom u Hrvatskoj, razgovarali smo o oštrom priopćenju mađarske vlade o MOL-u te odnosima s Hrvatskom.
Iz mađarske vlade poručivali su da MOL nije državna, već kompanija na burzi u kojoj vlada ima 25% dionica. Usto, prema statutu MOL-a najveći dioničar nema više od 10% glasačkog prava. Kako sada vlada nalaže MOL-u da nešto učini?
Sve je to točno, no najprije treba istaknuti da je vlada poslala zahtjev, a ne nalog ili naredbu. Nema u MOL-u puno dioničara koji imaju 10% glasačkog prava, a ne može se ni zanemariti činjenica da je vlada najveći dioničar. Ovo pitanje nije išlo na skupštinu dioničara, nego je vlada, kao najveći dioničar, poslala zahtjev upravi. Vlada se dosad nije miješala u političku kampanju protiv MOL-a koja traje od 2010. Jako cijenimo što za vrijeme ove vlade kampanje gotovo da nema, s iznimkom nesretne izjave ministra financija Slavka Linića koji je nedavno rekao da je MOL loš partner, a da se loš partner može mijenjati. No kad kažemo politička kampanja, ne mislimo nužno da je provodi vlada, već i ljudi s političkim utjecajem.
Tko su ti ljudi?
Oni koji nisu zainteresirani za dobar partnerski odnos s MOL-om. Paleta je široka. Prateći medije, lako ih je identificirati.
Bivši članovi uprave Ine?
Ne bih komentirao.
Kako vidite ulogu premijera Zorana Milanovića?
Mislim da se ne slaže s kampanjom protiv MOL-a. Čuli smo njegovu izjavu i poruka je bila jasna, da se zalaže za dogovor. Cijenimo što je rekao da je Mađarska država koja je za Hrvatsku najviše učinila u posljednjih 20 godina. Premijerovu izjavu shvaćamo ozbiljnije i za nas ima veću težinu od kampanje protiv MOL-a.
Što je vladino priopćenje ako nije objava rata?
Politička i diplomatska poruka. Daleko je to od rata.
Zašto onda ne šaljete ministra vanjskih poslova u Dubrovnik?
Nedolazak je dio poruke. Nakon tri godine na točki smo kad moramo javno i glasno izreći svoju poziciju.
Govorite o posebnim vanekonomskim pritiscima u Hrvatskoj.
U medijima postoji velik pritisak na pregovaračke strane, naročito na MOL. No nije samo to. U Hrvatskoj su podnijeli prijavu protiv predsjednika uprave Ine, nekadašnjeg glasnogovornika, odnosno svih 11 članova uprave MOL-a, što je malo čudno. Ne komentiram, samo navodim činjenice.
Sumnjate li u neovisnost hrvatskog pravosuđa?
Ne, smatramo da je sustav neovisan. Ali daje impresiju da se nakupili pritisci izvan pregovaračkog procesa. Opet samo činjenice. Dok traju pregovori, vode se postupci protiv svih članova uprave MOL-a u Hrvatskoj. Sandora Csanya, potpredsjednika upravnog odbora MOL-a, na dan početka pregovora zovu na informativni razgovor po nalogu USKOK-a. Nije samo pitanje Hernadija.
Odbijanjem izručenja i proglašavanjem Hernadija osobom od nacionalnog interesa, ne stavlja li Mađarska politički pritisak na sud?
Ne. Neizručenje je bila odluka glavnog državnog odvjetnika. Ali on je naredio i proveo temeljitu istragu. Hernadi je surađivao i dao iskaz. Snimljen je i s ostalim dokumentima o nalazima istrage poslan Hrvatskoj.
Blefira li mađarska vlada?
U tri godine kampanje u medijima je mnogo puta MOL identificiran s Mađarima, odnosno s mađarskom vladom. Bili smo strpljivi, ali to više nije moguće.
Kakvi su sada ekonomski odnosi Hrvatske i Mađarske?
Računamo na Hrvatsku u suradnji oko energetike. Ovo što se događa oko MOL-a baca sumnju da postoji politička volja, sad nismo toliko sigurni što su prave namjere Vlade s energetskom politikom.
Je li nakon ovoga moguće nastaviti pregovore?
Naša politička poruka ne isključuje mogućnost dogovora Ine i MOL-a.