Nova vlada ne može računati na sto dana poštede jer je odmah nakon formiranja čekaju pregovori sa sindikatima javnog sektora čiji sporazum o plaćama teži puno više od 15 ili 19 zastupničkih mandata Mosta. Sporazum ne predviđa samo jednokratno povećanje osnovice od 6 posto nego i naknadno usklađivanje plaća u javnim službama koje bi trebalo trajati tri godine. Pravni stručnjak Krešimir Rožman kaže da bi usklađivanje plaća s gospodarstvom moglo za državu biti skuplje od rasta osnovice.
Rast plaća do 2020.?
– Sadašnja vlada ne osporava valjanost sporazuma, ali ona nije u poziciji da pregovara. Nova vlada treba vidjeti što se može, a što ne može poštovati i predložiti sindikatima kako to riješiti. Ne bude li dogovora, sindikati mogu svoje pravo potraživati na sudu, kaže Rožman. U vrijeme kad se sporazum potpisivao, procjenjivalo se da će usklađivanje stajati 6-8 milijardi kuna, a i sam Vilim Ribić ističe da je svjestan kako država u ovome trenutku nema dovoljno sredstava da ga poštuje u cijelosti. Ugovorene se obveze, kaže, mogu protegnuti na dulje razdoblje, primjerice do 2020. godine.
Prostor za sud
Sindikat je 2009. godine procjenjivao da bi osnovicu trebalo povećati tri godine zaredom po 6% kako bi se plaća VSS početnika (koja je uzeta kao osnovni parametar) ujednačila s primanjima u gospodarstvu. Prema nekim procjenama, realna su primanja nakon 2009. godine u javnom sektoru smanjena otprilike 12 posto, koliko i BDP. DZS bi idućih tjedana trebao pripremiti precizne podatke, među ostalim i što se događalo s primanjima u gospodarstvu. Dostupni podaci sugeriraju da je pad plaća u gospodarstvu zaustavljen krajem 2013. godine i od 2014. uslijedio je lagani oporavak. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta smatra da je taj oporavak statistički, jer je u privatnom sektoru nestalo oko 200 tisuća slabije plaćenih radnih mjesta. Otvorena je i mogućnost da se sporazum osporava i sudskim putem, a Viktor Gotovac, profesor radnog prava na Pravnom fakultetu, ističe da bi njegova primjena mogla biti dvojbena jer "gledajući pravno, to nije kolektivni ugovor".
– Sporazum ne može imati snagu kolektivnog ugovora, jer on ne određuje individualna prava radnika. Teško mi je reći kako će sud reagirati, ali prema mojoj procjeni, sindikati bi eventualno mogli dobiti samo naknadu štete što se sporazum ne poštuje, ali ne i povišicu za radnike. To nisu individualna prava radnika i sporazum nije potpisan na način da bi strogo vrednovao pravo pojedinog radnika – ističe Gotovac. Krešimiru Rožmanu, također znalcu iz područja radnog prava, takvo je mišljenje neprihvatljivo. – Sporazum je po naravi stvari kolektivni ugovor bez obzira na to što je nazvan sporazumom i prava koja iz njega proizlaze trebaju se primijeniti obvezno i neposredno – ističe Rožman. Pregovaračke pozicije sindikata jače su od pozicija s kojima će nastupiti nova vlada, koja eventualno može pritiskati otkazima.
>> I ovo je u sporazumu: javne plaće rast će 77% u tri godine
da ovaj narod drži do poštenja i pravde odavno bi izabrao na vlast ljude koji štitili te vrijednosti. kad abi na državnom koritu podijelili otkaze svimakoji muljaju na dnevnicama, putnim troškovima, lažnim bolovanjima, najmanje njih 100 000 bi bilo maknuto iz obrazovnaja , zdravstva, policije, vojske, pravosuđa ... ali onda bi paraziti morali raditi najmanje 4 sata dnevno , a gdje bi onda bilo vremena, za tjeranja uokolo, uljepšavanja, provode, zato ovako oni lagodno beru svaki mjesec dobru lovu i uvijek kukaju kako nemaju dovoljno , jer oni moraju se trošiti , neće valjda oni nesposobni koji imaju primanja od 3000 kn , po parazitima oni su trebali davno umrijeti kao i branitelji , pogotovo kad as euzme u obzir da državno korito 70% čine žene, sa svojim velikim potrebama za trošenjem