Sve manje sezonaca iz Slavonije: Tri su razloga za ''nestanak'' radnika koji su bili ''zaštitni znak'' ljeta na Jadranu

Radnici iz Slavonije godinama su bili “zaštitni znak” svake sezone na Jadranu, no tome je, čini se, došao kraj. Dokazuju to brojke, a koliko su Slavonci bili važna karika u turističkim sezonama na našoj obali, svjedoči i to što se, doslovno, “golim okom” može primijetiti kako ih je danas znatno manje.

Barem su nam tako posvjedočili pojedini turisti, koji su se i zapitali “gdje su nestali Slavonci” iz restorana i hotela po Dalmaciji, pa smo i mi krenuli tim tragom.

Potražnja i dalje velika

Da je riječ o znatnom padu broja sezonskih radnika s istoka Hrvatske, dovoljno pokazuje i primjer iz statistike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područne službe Osijek. Upravo je to područje i bilo (po)najveći bazen iz kojega se crpila sezonska radna snaga za Jadran.

– U prvih sedam mjeseci ove godine oko 1100 osoba iz Osječko-baranjske županije zaposlilo se iz evidencije nezaposlenih osoba na sezonskim poslovima na moru. U odnosu na isto razdoblje 2019., bilježi se pad jer su tada iz evidencije Zavoda bile zaposlene 1823 osobe – počinje Ankica Vučković, rukovoditeljica u Odjelu za tržište rada osječkog HZZ-a.

Brojke su bile još niže protekle dvije sezone, no riječ je o prvim pandemijskim godinama, koje se doista ne može uspoređivati. Potražnja, pak, ne jenjava.

– Velik broj poslodavaca s Jadrana imao je potrebu za zapošljavanjem sezonskih radnika iz evidencije HZZ-a – Područne službe Osijek, a odrađene su četiri selekcije za velike hotele te je zabilježen i velik odaziv nezaposlenih – dodaje. Ni stručnost radnika, naglašava, nije upitna. Ugostiteljska škola Osijek jedna je od šest strukovnih škola u Hrvatskoj koja je imenovana Regionalnim centrom kompetentnosti u području turizma i ugostiteljstva. Usporedbe radi, ukupno je 25 strukovnih škola u RH imenovano regionalnim centrima kompetentnosti.

– U Osječko-baranjskoj županiji također postoji sve veća potreba poslodavaca na lokalnom tržištu rada iz djelatnosti ugostiteljstva i turizma. Nezaposlenima je tako dostupna ponuda rada u njihovoj županiji kroz cjelogodišnje zapošljavanje pa je stoga i manje zanimanje za migracije u jadranske hotele – rezimira rukovoditeljica.

Upravo je jačanje kontinentalnog turizma, stav je i drugih stručnjaka, jedan od razloga zašto je manje Slavonaca na jadranskoj obali. No, nije i jedini.

– Tri su aspekta tog smanjivanja. Prije svega, troškovi u sezoni vrlo su visoki; ako im poslodavac ne osigura smještaj, radnici tamo jednostavno ne mogu preživjeti. Naši ljudi iz Slavonije, usto, nisu spremni živjeti u kontejnerima ili sličnome, što su im poslodavci na moru namijenili. Drugo, plaće na našoj obali niže su od onih koje mogu ostvariti u, recimo, Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj, koja se otvorila našim radnicima i apsorbirala puno radne snage. Kvalitetniji kadar, koji govori jezike, vrlo se lako mogao dobro zaposliti u spomenutim srednjoeuropskim zemljama, posebice u “boomu” nakon pandemije. Velika je potražnja za ugostiteljskim i turističkim uslugama u tim zemljama pa se i radna snaga iz Slavonije mobilizirala više prema tim zemljama nego prema Dalmaciji – kaže ekonomski analitičar Damir Novotny. Situacija je takva, dodaje, da više nema dovoljno radnika u ugostiteljstvu ni u Srbiji i BiH.

– Ne smije se, naravno, zanemariti ni domaća komponenta. Porast broja malih OPG-ova, odnosno obiteljskih turističkih smještajnih kapaciteta vidljiv je u cijelom Podunavlju, od Baranje do Iloka. Novi se kapaciteti otvaraju, primjerice, i u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje je obnovljen Dvorac Janković u Suhopolju i time otvoreno novih 20-ak radnih mjesta – navodi.

– Dolazimo sad i do teze koju stalno zastupam, a to je da će ulazak u euro područje i Schengen izjednačiti cijene svih faktora proizvodnje, uključujući i cijene rada u tim zemljama. Tko ne bude mogao platiti za odgovarajuću produktivnost ili kvalitetu radne snage, ostat će bez i nje i morat će je tražiti po Aziji – poručuje.

Podigli plaće

Valamar Riviera ove sezone zapošljava više od 7000 radnika, dolaze iz svih krajeva Hrvatske, uključujući i Slavoniju i Baranju. Za Slavonce i Baranjce kao zaposlenike imaju samo riječi hvale.

– Izuzetno smo zadovoljni kvalitetom njihova rada i činjenicom da se iz godine u godinu vraćaju raditi u Valamar. Iako je vidljiv pad broja kandidata iz tih regija, konstantnim ulaganjem u programe koji pružaju kvalitetno i dugoročno zaposlenje, visoka primanja i razvoj karijere u turizmu sigurni smo da će se trend s vremenom promijeniti. Bez obzira na krizu koja je snažno pogodila turizam u prethodnom razdoblju, Valamar je značajno podigao plaće i nagrade za sve djelatnike, u što je samo ove godine uložio oko 100 milijuna kuna – navode iz te kompanije.

– Plaće za stručna zanimanja uključujući kuhare, konobare, kućne majstore specijaliste i recepcionare u Valamaru su podignute u prosjeku za 14 posto te njihova primanja ove sezone iznose mjesečno od 1000 do 1600 eura neto – dodaju.