Gdje se u Hrvatskoj ljudi najčešće, a gdje najrjeđe vjenčaju? Lani svaki četvrti brak završio je razvodom

Sklapanju braka u dobru i zlu u Hrvatskoj najviše su skloni građani na istoku Hrvatske, odnosno stanovnici Vukovarsko – srijemske županije, a brak najmanje preferiraju stanovnici Istarske županije. Kad je riječ o razvodima lani su se najmanje razvodili Dalmatinci odnosno stanovnici Šibensko-kninske županije, a najviše građani Karlovačke županije. Podaci su to Državnog zavoda za statistiku objavljeni uoči Svjetskog dana braka.

Lani je u Hrvatskoj prema podacima DZS-a sklopljeno 18.074 brakova, a za 87,7% ženika i 87,8% nevjesta to je bio prvi brak. Kako se već godinama ističe, parovi se sve kasnije odlučuju na brak i zbog promjene načina života i zbog neriješenog stambenog pitanja pa je prosječna starost muškaraca pri sklapanju prvog braka iznosila 31,7 godina, a žena 29,3 godine. Iako u današnjem suvremenom društvu postoje i alternativne zajednice od izvanbračnih, pa do života parova na dvije adrese, klasičan brak je i dalje dominantan. No, postoje geografske razlike kad je riječ o spremnosti na obvezivanje parova na zajednički život do smrti u crkvi ili ugovaranju braka pred matičarem.

>> FOTO Raskošna imanja u Hrvatskoj: Posjećivali ih velikani, a sada propadaju

Braku kao danas češće smatranoj tradicionalnoj zajednici dvoje ljudi stanovnici nekih županija skloniji su više, a neki manje. Tako je stopa sklopljenih brakova, koja na razini Hrvatske na 1000 stanovnika iznosi 4,7, bila najviša u Vukovarsko-srijemskoj županiji (6), a najniža u Istarskoj županiji (3,4).

Regionalne razlike vidljive su i kad je riječ o sklapanju vjerskih i građanskih brakova. U Hrvatskoj je lani sklopljeno 50,6 % vjerskih brakova, te 49,4 % građanskih. Najveći udio vjerskih brakova bio je u Ličko-senjskoj županiji (63%), a najmanji u Istarskoj županiji (38,1%). No, brak sklopljen pred matičarem ili u crkvi nije jamstvo da će doživotno trajati, pa je lani u našoj zemlji zabilježeno 4808 razvoda. Ili preciznije na 1000 sklopljenih brakova razvedeno ih je 266. Najmanje razvoda na 1000 sklopljenih brakova imala je Šibensko-kninska županija (103,3), a najviše Karlovačka županija (455,8). Prosječno trajanje brakova koji su na kraju okončani razvodom bilo je 15,3 godina. Inače, prema ranijim podacima brakovi se najčešće raspadaju između 10 i 14 godine braka i nakon 19 i više godina braka kada parovima odrastu djeca.

POVEZANI ČLANCI:

Kako nam je svojedobno kazao jedan od naših najvećih autoriteta za područje sociologije braka i partnerskih odnosa , prof. dr. sc. Josip Obradović, romantika, zaljubljenost, seksualno zadovoljstvo troše se nakon najviše pet godina braka, a zadovoljstvo u braku dođe do dna između 8. i 14. godine braka, kad se najveći broj ljudi razvede. Onima koji prebrode bračnu krizu kvaliteta braka opet raste, ali ne strast, nego intimnost i odanost. Iako se danas u braku više ne ostaje zbog tradicije i pritiska okoline, prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata broj razvoda u EU pada i, čini se, da su razvodi prošli svoj vrhunac u EU, a parovi koji ih ne žele iskusiti skloniji su izvanbračnim zajednicama ili životu na odvojenim adresama.

Hrvatska je negdje u sredini ljestvice EU po stopi sklopljenih brakova, a po stopi razvoda je još ispod prosjeka EU. Zanimljivosti radi, liberalna Danska ubraja se u zemlje s najvećim stopama sklopljenih brakova, ali i razvoda u EU. Danska se ujedno ubraja i u najsretnije zemlje svijeta.