Gdje zapinje s cijepljenjem u EU? Hrvatska među najučinkovitijim zemljama

Europska agencija za lijekove (EMA) odobrila je upotrebu drugog cjepiva protiv COVID-19 u Europskoj uniji pa slijedom toga i u Hrvatskoj. Riječ je o cjepivu američkog proizvođača Moderna, s kojim je EU ranije sklopio predugovor o nabavi 80 milijuna doza, s opcijom za naručivanje dodatnih 80 milijuna. Od tih prvih 80 milijuna doza Hrvatskoj je namijenjeno oko milijun.

Nizozemska tek u srijedu počela cijepiti

Modernino cjepivo također se temelji na mRNK tehnologiji, kao i cjepivo koje je razvio njemački Biontech u suradnji s američkim Pfizerom i koje je prvo dobilo odobrenje za područje Europske unije.

Hrvatska, inače, dosta dobro stoji na ljestvici država članica EU koje su u prvih desetak dana, od 27. prosinca, najučinkovitije u cijepljenju protiv COVID-19: kad se gleda prosječan broj ubrizganih doza na sto stanovnika, Danska je dosegla brojku 0,89, Njemačka 0,38, a Hrvatska je na trećem mjestu u EU s 0,34. No sve je to daleko od brojki koje postižu zemlje izvan EU koje su bile brže u odobravanju cjepiva i preuzimanju naručenih doza: u Izraelu je cjepivo primilo 15,83 na svakih sto stanovnika, u SAD-u 1,46, u Velikoj Britaniji 1,39…

Jedan od najsporijih početaka cijepljenja u EU zabilježen je u Francuskoj, gdje je od 27. prosinca do 1. siječnja podijeljeno tek 516 doza, a do srijede je podijeljeno oko 2000 od ukupno 500 tisuća doza Biontech/Pfizerova cjepiva koje je ta zemlja dobila u prvoj isporuci. Nizozemska ima još slabiji rezultat od Francuske, ali to je zato što je ta zemlja tek u srijedu počela s cijepljenjem, iako je cjepivo dobila kad i sve druge članice EU, 27. prosinca.

VIDEO Markotić, Capak i Božinović cijepili su se protiv koronavirusa pred kamerama. Beroš: "Cijepit ću se kad ostanem bez imuniteta."

Video: Vecernji.hr

Modernino cjepivo skladišti se na temperaturi -20 Celzijevih stupnjeva, na kojoj ima rok trajanja šest mjeseci, a može ostati stabilno 30 dana i na temperaturi normalnog hladnjaka, od dva do osam stupnjeva. To ga čini lakšim za skladištenje od Biontech/Pfizerova cjepiva, koje se mora čuvati na temperaturi od -70 stupnjeva. Cjenovno je Modernino cjepivo skuplje. Navodno je EU ispregovarao cijenu od 18 eura po dozi (a za učinkovito cijepljenje jedne osobe potrebne su dvije doze), dok je Biontech/Pfizerovo 12 eura po dozi. Oba su višestruko skuplja od doze cjepiva proizvođača AstraZeneca (tzv. oxfordsko cjepivo), koje stoji 1,76 eura, ali koje još nije blizu odobrenja u Europskoj uniji, premda je u Ujedinjenom Kraljevstvu već odobreno i u upotrebi. To cjepivo ne zahtijeva niske temperature skladištenja kao dva koja su zasad jedina odobrena od strane EMA-e za upotrebu u EU, pa se i zbog toga očekuje da će tek distribucijom “oxfordskog cjepiva” započeti brže dosezanje željene procijepljenosti. A želja je cijepiti 70 posto pučanstva.

Europska komisija je, u zajedničkoj nabavi cjepiva za sve države članice EU, unaprijed rezervirala veće količine doza od AstraZenece (400 milijuna doza) nego od Biontech/Pfizera (300) i Moderne (160 milijuna). Komisija je još sklopila predugovore i s tvrtkama Johnson&Johnson, Curevac (po 400 milijuna doza od svake), te Sanofi/GSK (300 milijuna doza). No, ta su tri proizvođača još daleko od odobrenja.

Hrvatska se pridružila skupini od još 12 članica EU koje apeliraju da se dio naručenih doza cjepiva za EU preusmjeri i donira zemljama zapadnog Balkana i zemljama u istočnom susjedstvu poput Ukrajine.

Istovremeno, sama ideja zajedničke nabave cjepiva protiv COVID-19, a onda i izvedba te ideje u režiji Europske komisije, predmet je sve žešćih kritika u Njemačkoj.

Neki mediji, predvođeni tabloidom Bild, krive ministra zdravstva Jensa Spahna i kancelarku Angelu Merkel zbog, kako tvrde, premalo osiguranih, prekasno isporučenih i prebirokratski odabranih doza cjepiva raznih proizvođača. Kritičari u Njemačkoj pitaju se zašto Europska komisija nije naručila više cjepiva od Biontecha, koji joj je ponudio 500 milijuna doza.

Smeta im brzina UK-a, SAD-a, Izraela

Nijemcima je nepodnošljivo da državljani UK-a, SAD-a i Izraela prije njih i u puno većim količinama primaju cjepivo koje je razvila njemačka tvrtka. No, branitelji strategije zajedničke nabave cjepiva objašnjavaju da tijekom ljeta i rane jeseni, kad su predugovori dogovarani, nije moglo biti tako jasno kao danas koji će istraživači i proizvođači cjepiva biti najbrži u dobivanju odobrenja. Branitelji tog koncepta zajedničke nabave objašnjavaju da Njemačka nije željela ići sama u nacionalni plan nabave jer bi time radila izravno protiv sloge i jedinstva u EU: utrka u kojoj države članice EU podmeću noge i grabe jedna drugoj cjepivo pred nosom stvorila bi kaos u EU.

Tabloid Bild, međutim, iz dana u dan izvještava o svemu tome kao o “katastrofi” i tvrdi da propusti u nabavi cjepiva za Njemačku ugrožava samu ideju demokracije.

“EU-birokrati su svojim katastrofalnim upravljanjem uspjeli pretvoriti povijesni uspjeh istraživača novog cjepiva u povijesni politički neuspjeh”, piše glavni urednik Bilda Julian Reichelt. Europsku komisiju, inače, vodi Njemica i dugogodišnja ministrica u vladama Angele Merkel, Ursula von der Leyen. U uredničkom komentaru Bild također piše kako postupci kancelarke Merkel, Ursule von der Leyen, ministra Spahna i drugih predstavljaju “opasnost po život ljudi i po demokraciju”. U prozivke su se uključili i Olaf Sholz, vicekancelar i ministar financija iz redova SPD-a, manjinskog partnera demokršćana (CDU) u velikoj vladajućoj koaliciji, te bavarski premijer i čelnik CSU-a Markus Soeder.

U Francuskoj su predsjednik Emmanuel Macron i njegova vlada također izloženi kritikama zbog sporog početka cijepljenja: - Postali smo sramota, predmet sprdnje u čitavom svijetu. Previše oklijevamo i svaka dva dana mijenjamo mišljenja o strategiji cijepljenja - rekao je Jean Rottner, jedan od čelnika regije Grand Est na sjeveroistoku Francuske.

Na udaru kritika je i odluka predsjednika Macrona da formira posebno tijelo sastavljeno od 35 građana (biranih po načelu reprezentativnog uzorka nacije), koje ima savjetodavnu ulogu u kampanji cijepljenja. Nešto poput vijeća za suočavanje s cjepivom.